U Hrvatskoj je u 2005. prvi put zabilježen veći broj rodilja u dobi između 30 i 35 godina, a prije je bilo više rodilja u dobi između 20 i 24 godine. Ovakav se trend nastavio i dalje, a na što je potrebno obratiti pažnju u kasnijoj trudnoći i kako izbjeći rizike donosi Matilda Mladinić, dr.med. spec. ginekologije i porodištva
Prosječna dob rodilja u zapadnom se svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, pomiče prema tridesetima. U proteklih se 15 godina broj žena koje dobiju svoje prvo dijete između 30. i 39. godine udvostručio, a broj onih koje rađaju s 40 godina i više povećao se za 50 posto.
Oko 39. godine života neobjašnjiv je iznenadni rast plodnosti u žena
Razlozi za to su raznovrsni: čvrste veze i brakovi sklapaju se sve kasnije, sve je veća stopa rastave brakova zbog čega se odgađa rađanje, metode potpomognute oplodnje omogućuju parovima koji žele djecu da ipak dobiju dijete nakon puno godina.
Sredinom tridesetih godina šanse za trudnoću su 10 posto po ciklusu
Kako raste životna dob, sve je manja vjerojatnost da žena zatrudni. Jajnike zahvaća proces starenja i jajne stanice u 35. godini ne sazrijevaju jednako kao u dvadesetima. Česti su ciklusi bez ovulacije. A u jajniku je preostalo sve manje jajnih stanica: ženski embrij sadrži dva milijuna jajnih stanica. U vrijeme prve mjesečnice njih je 400 000, s 35 godina ostaje ih još samo 35 000.
Oplođena jajna stanica također se rjeđe usađuje u sluznicu maternice ili se više ne razvija. Na kromosomima su sve češće anomalije koje uzrokuju spontani pobačaj i prije nego što žena primijeti da je trudna.
Žena najbrže može zatrudnjeti s 24 godine. Sredinom tridesetih šanse da zatrudni su oko 10 posto po ciklusu. Naravno, postoje velike individualne razlike. Plodnost počinje lagano opadati od 25. do 30. godine, a ubrzano opada nakon 35. godine ženina života.
Uvriježeno je mišljenje da nakon 40. godine vjerojatnost začeća iznosi samo 20 posto jer je u većine žena ovulacija sve rjeđa kako se žena približava menopauzi. Osim toga, neredovitim ovulacijama može istovremeno doći do otpuštanja više od jednog jajašca, što ženama starijima od 35 godina povećava mogućnost blizanačke trudnoće.
Ipak, zabilježena je i neobična pojava, tj. posljednji zalet (last fling): oko 39. godine života neobjašnjiv je iznenadni rast plodnosti u žena, te su u toj dobi zabilježene mnoge neplanirane trudnoće.
Koje rizike nosi trudnoća iznad 35. godine?
Uz pravilnu ginekološku i drugu zdravstvenu skrb, trudnoća ne mora biti ugrožena:
• mučnina, bolovi u leđima i ostale tegobe nisu češće u žena starijih od 35
• rizik od preeklampsije povećava se od 35. godine. Otprilike svaka sedma trudnica u kasnim tridesetima mora se liječiti zbog preeklampsije, a tek svaka deseta u dobi između 20 i 30 godina
• žene starije od 35 godina imaju dvostruko veći rizik od srčanih bolesti tijekom trudnoće. Također su izloženije riziku od problema s posteljicom i krvarenja u trudnoći
• trudnice starije od 35 godina nešto češće obolijevaju od trudničkoga dijabetesa nego mlađe žene, ili imaju miome (20 posto onih starijih od 35 godina)
• djeca starijih trudnica češće imaju problema s anomalijama na kromosomima.
Najpoznatija je anomalija Downov sindrom (ili trisomija 21), kod kojega dijete ima tri umjesto dva kromosoma 21. Što je životna dob veća, veća je i vjerojatnost da plod ima Downov sindrom – ali, budući da zrelije trudnice vrlo savjesno odlaze na preventivne preglede, povećani se rizik često vrlo brzo otkrije metodama prenatalne dijagnostike.
Liječnici trudnice starije od 35 godina, a često i one starije od 30, moraju uputiti na dodatne preglede.
Mnogim je trudnicama teško donijeti odluku da se podvrgnu nekim pregledima, kao što su amniocenteza i biopsija tkiva koriona. Iako te pretrage mogu biti neizmjerno korisne, one sa sobom nose i neke rizike. Zatražite od svojeg liječnika da vam objasni sve prednosti i rizike takve dijagnostike i tek tada donesite odluku.
To može biti i Double test sa 11-14 tjedana ili Triple test sa 15-18 tjedana iz krvi što su tzv. neinvazivne pretrage. Rezultati se dobiju za nekoliko dana, rade se u većim bolnicama u Hrvatskoj, a može se dogovoriti slanje uzoraka krvi u te centre. Ako se tim testovima utvrdi velik rizik od fetalnih malformacija, rade se tzv. invazivne pretrage. To su amniocenteza, analiza plodove vode ili placentocenteza, analiza malih količina posteljičnog tkiva. To su kromosomski testovi. Rezultati se dobiju za 3-4 tjedna.Liječnici trudnicama starijima od 35 godina, a često i onima starijima od 30, moraju predložiti dodatne pregled
Treba istaknuti da je dužnost ginekologa informirati, a krajnju odluku kojim će se i hoće li se uopće podvrgnuti dodatnim pretragama, donose najčešće zajednički djetetovi majka i otac.
U Hrvatskoj je dozvoljen pobačaj kromosomski abnormalnog ploda do 24. tjedna trudnoće.
Obično se do tada dobije rezultat amniocenteze, tako da roditelji u slučaju da rezultat testa upozorava na kromosomsku aberaciju, imaju vremena donijeti odluku.
Porođaj: carski rez ili prirodnim putem?
Žene starije od 38 godina dvostruko češće rađaju carskim rezom. To nije uvijek doista potrebno. Starije žene imaju jednako jake trudove kao mlade, ali se pokazalo da se kod starijih prvorotkinja sporije otvara ušće.
Mnogi liječnici ne žele riskirati kada je trudnica starija od 35 godina: iza carskog reza ponekad se krije bojazan da bi se djetetu možda ipak moglo nešto dogoditi.
Mnoge starije žene smatraju da nemaju kontrolu nad faktorima rizika, ali hranite li se zdravo, vježbate li prije, tijekom i nakon trudnoće, brinete li za svoje zdravlje i slušate li savjete liječnika, šanse da ćete izbjeći rizične situacije znatno su veće.
