Tijekom duge i uspješne novinarske karijere uz ime Oriane Fallaci uvijek je stajao pridjev "kontroverzna"
Talijanska novinarka Oriana Fallaci rođena je u Firenci 29. lipnja 1929. godine. Njezin otac Edoardo bio je stolar i politički aktivist koji se protivio Mussolinijevoj diktaturi, te se tako i sama Oriana unatoč mladoj dobi uključila u pokret otpora tijekom Drugog svjetskog rata.
'Već kao tinejdžerica Oriana Fallaci znala je da se želi baviti novinarstvom'
Upravo se na otpor osvrnula u jednom od svojih radova napisavši: Bilo da dolazi od tiranskog vladara ili od izabranog predsjednika, od zločinačkog generala ili voljenog vođe, vidim moć kao nehuman i mrzak fenomen... Uvijek sam gledala na neposlušnost prema ugnjetavačima kao jedini način za korištenje čuda koje je život.
Novinarstvom se počela baviti još kao tinejdžerica kada je počela raditi kao posebna dopisnica 1946. godine za jedne talijanske novine.
Bez dlake na jeziku
Od 1967. godine počinje raditi kao ratna izvjestiteljica pokrivajući Vijetnam, Indijsko-Pakistanski rat, Bliski istok te Južnu Ameriku.
Tijekom Tlatelolco masakra u Ciudad de Mexicu 1968. godine Fallaci su triput upucali meksički vojnici, zatim je za kosu vukli niz stepenice te je ostavili da umre. Njezino svjedočanstvo postalo je važan dokaz u pobijanju iskaza meksičke vlade koja je tada tvrdila da masakra nije bilo.
'Kroz čitavu karijeru uz ime Oriane Fallaci stajao je prikladan pridjev - kontroverzna'
Fallaci je imala dugu i uspješnu karijeru, te je postala svjetski poznata zbog svog načina izvještavanja o ratovima i revolucijama te po intervjuima sa mnogim svjetskim vođama tijekom 1960-ih, 1970-ih i 1980-ih. Zbog njezinog originalnog načina intervjuiranja često je se smatralo kontroverznom.
Tako je 1972. godine intervjuirala američkog državnog tajnika Henryja Kissingera koji je tada rat u Vijetnamu nazvao beskorisnim, što je bilo poprilično šokantno priznanje. Kissinger je kasnije kazao da je to bio najkatastrofalniji razgovor koji sam ikad vodio s nekim predstavnikom medija.
Koliko je bila izravna i bez dlake na jeziku pokazala je 1979. godine kada je intervjuirala ajatolaha Homeinija. Prozvala ga je tiraninom, skinula čador kojim se morala ogrnuti, nazvala taj komad odjeće "glupim srednjovjekovnim tepihom" te napala samu ideju onog što on predstavlja, a to je potlačenost žena u Iranu.
Njezina knjiga "Razgovor s poviješću" sadrži duboke, smione i dugačke intervjue s važnim političkim figurama kao što su Indira Ghandi, Yasser Arafat, Golda Meir, Willy Brandt te drugim liderima.
Tragična ljubav
Na početku 1970-ih Fallaci je intervjuirala Alexandrosa Panagoulisa, grčkog političara i aktivista s kojim se nakon toga upustila u ljubavnu vezu.
Panagoulis je bio poznat kao figura otpora protiv grčke dikature koja je nastala 1967. godine te je bio uhićen i mučen zbog pokušaja ubojstva diktatora Georgiosa Papadopoulosa.'Mnogima koje je Fallaci intervjuirala nije se svidjela jer je bila smiona i bez dlake na jeziku'
Panagoulis je umro 1976. godine u automobilskoj nesreći pod vrlo upitnim okolnostima. Fallaci je do kraja života tvrdila da je on ubijen te ju je njegov život inspirirao da napiše knjigu "Jedan čovjek".
Pred kraj života iznenadila je javnost svojim društveno konzervativnim stajalištima. Oriana Fallaci preminula je od raka pluća 15. rujna 2006. u Firenci. Tamo je i pokopana, uz članove obitelji te uz spomenik Alexandrosu Panagoulisu.
Jedan od mnogih vođa koje je Fallaci intervjuirala bio je Muammar Gaddafi, a što je ona mislila o njemu te koliko je zapravo bila bez dlake na jeziku možete pogledati u videu.
