.

10 najčešćih zabluda o mozgu

Mozak je sive boje i ostaje aktivan i nakon odrubljivanja glave, a najveći mozak ima čovjek. Otkrili smo koliko ima istine u ovim tvrdnjama i jesu li to samo mitovi ili dokazane činjenice...

Autor : Nikolina Babić Objavljeno: 19.8.2010 / 08:09

Koristimo li zaista samo 10 posto mozga?

Mozak je sive boje
Iako su konzervirani primjerci ovog organa sive boje, za to su zaslužne kemikalije u tekućini u kojoj se mozak nalazi u laboratorijima. U stvarnosti je mozak obojan bijelom (živčana vlakna), crnom (pigment neuromelanin), crvenom (krvne žile i kapilare) i sivom bojom.

Klasična glazba razvija moždane vijuge
Ovaj mit ima i službeni naziv - Mozartov efekt. Razvio se pedesetih godina nakon što je jedan američki psiholog zaključio kako su učenici postigli bolje rezultate IQ testa nakon slušanja klasične glazbe, iako stručnjaci tvrde da za tu pojavu nema znanstvenih dokaza. No za razliku od slušanja, dokazano je kako sviranje nekog instrumenta može utjecati na poboljšanu koncentraciju, koordinaciju i samopuzdanje.

Učenjem se stvaraju moždane vijuge
Mozak fetusa u ranoj fazi je glatka masa bez vijuga. Rastom fetusa razvijaju se i moždane stanice, kreirajući vijuge. Nakon 40 tjedana mozak dosegne stalnu veličinu i više ne raste. Istina je da se učenjem mozak razvija, no ne povećava se njegova veličina, niti se stvaraju nove moždane vijuge.

Podsvjesne poruke djeluju
Podsvjesne poruke su poruke umetnute u sliku ili zvuk na ekranu na način da ne mogu biti primijećene, no navodno djeluju na ponašanje osoba koje su im izložene. Iako nema znanstvenih dokaza da se na taj način može djelovati na ljudsku svijest, mnoge televizijske i radijske postaje zabranile su oglašavanje koje koristi podsvjesne (subliminalne) poruke.

Klasična glazba razvija moždane vijuge

Čovjek ima najveći mozak
Ljudski mozak prosječno teži 1,3 kilograma, dok mozak velikog kita teži oko 7 kilograma. Iako je čovjek najinteligentnije biće, njegov mozak je po veličini u skladu s veličinom tijela i na taj način nema veze s inteligencijom. No u usporedbi sa životinjama, ljudski mozak je razmjerno s veličinom ljudskog tijela ipak najveći. Omjer veličine mozga i tijela kod čovjeka je 1:50, kod ostalih sisavaca 1:180, a kod ptica 1:220.

Mozak ostaje aktivan nakon dekapitacije
Ova tvrdnja raširila se u 18. stoljeću nakon što je jedan od očevidaca tvrdio da se žrtvi pomiču oči nakon što joj je odrubljena glava na giljotini. Medicinski stručnjaci tvrde da se, čak ako su ovakve pojave i istinite, ne radi o svjesnoj reakciji nego običnom refleksu mišića. Naime, mozak nakon prekida veze sa srcem i krvožilnim sustavom ostaje bez kisika i odumire nakon dvije do tri sekunde, te je bilo koja osjetilna reakcija nakon toga nemoguća.

Svako oštećenje mozga je trajno
Iako je mozak vrlo osjetljiv organ, oštećenja kao što je potres mozga uglavnom ne ostavljaju nikakve posljedice na njegovo zdravlje. Čak i ozbiljnija oštećenja mogu se iznenađujuće brzo zaliječiti. Dok se neuroni (živčane stanice) u mozgu ne mogu obnavljati, mjesta na kojima se oni spajaju to mogu i na taj način određeni dijelovi mozga mogu preuzeti funkciju oštećenih dijelova. Stoga je, primjerice, moguće da osobe koje izgube sposobnost govora tu funkciju ponovno 'nauče'.

Narkotici uzrokuju 'rupe' na mozgu
Droge oštećuju neurotransmitere koji su zaduženi za komunikaciju između živčanih stanica u mozgu i na taj način ometaju rad samih stanica. No 'rupe' mogu nastati samo fizičkim oštećenjima mozga, dok narkotici uzrokuju dugotrajne ili kratkotrajne promjene u radu moždanih stanica.

Alkohol uništava moždane stanice
Kao i narkotici, alkohol oštećuje završetke živčanih stanica i ometa njihov rad. Taj proces vidljiv je kao otežan govor i kretnje. No u kasnijim stadijima alkoholizma često dolazi do pojave Korsakovljevog sindroma, koji se očituje kao gubitak pamćenja, vida i slabljenje motoričkih kretnji, a uzrokovan je nedostatkom vitamina B1 i lošom prehranom koja je česta kod osoba sklonih pretjeranom uživanju alkohola.

>> Kako funkcionira mozak umornog vozača?

>> Kava štiti žene od moždanog udara

Koristimo samo 10 posto našeg mozga
Iako bismo u šali mogli reći da je to istina, činjenica je da je svaki dio našeg mozga uvijek u funkciji. Neka područja su aktivnija u određenim trenucima, no to ne znači da ostala područja tada ne funkcioniraju. Primjerice, dok pričamo, centar za govor u mozgu je vrlo aktivan, no i ostali centri (centar za ravnotežu, za vid, za sluh...) su također istovremeno u funkciji.

Zadovoljna.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Zadovoljna.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Zadovoljna.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se