U studiji, čiji rezultati su objavljeni sredinom ove godine u renomiranom časopisu American Journal of Clinical Nutrition, autori su prozučavali utjecaj životnih stilova i navika na unos hrane.
U današnjem svijetu, pretilost je u stalnom porastu i jedan od vodećih javno zdravstvenih problema 21.stoljeća. Iako se taj negativni trend može djelomično pripisati promjenama u našem okruženju, uključujući i stalno dostupnu energijski bogatu hranu, također je izgledno da neke životne navike mogu utjecati na našu 'slabost' prema hrani. S obzirom na rastući broj dokaza koji povezujuživotne navike , kao što je gledanje televizije, unos alkohola i manjak sna s povećanom sklonošću prema unosu hrane, autori spomenute studije su analizirali 23 kontrolirane laboratorijske studije koje su provedene u zdravoj populaciji s ciljem utvrđivanja učinka životnih navika na povaćeni unos hrane.
Rezultati studije su pokazali da sve tri proučavane navike, a to su gledanje televizije, konzumacija alkohola i manjak sna, imaju značajan kumulativni efekt na unos hrane, s time da je utjecaj alkohola najznačajniji, zatim manjak sna i potom gledanje televizije.
Autori nadalje ukazuju da te životne navike mogu stimulirati apetit i povećati potrebu za hranom kao nagradom.
Na sreću, dokazi također ukazuju da se promjenom ovih životnih navika može preokrenuti taj trend:
• Nedavno objavljena studija kanadskih znanstvenika, ukazuje da je produljenje spavanja kroz promatrani period od šest godina povezano sa smanjem tjelesne masnoće
• Nadalje, u drugoj studiji koja je proučavala utjecaj smanjenog gledanja televizije kod djece, autori su pokazali da je kod djece koja su gledala televiziju manje od jednog sata na dan, došlo do smanjenja tjelesne mase, indeksa tjelesne mase, potkožnog masnog tkiva i tjelesne masnoće.
• Također, studija iz 2011. ukazuje da smanjena konzumacija alkohola u ranoj odrasloj dobi, može pridonijeti smanjenju porasta tjelesne mase i abdominalne debljine u odrasloj dobi.
Ovi rezultati ukazuju na važnost životnih navika i njihovoj ulozi na unos hrane i povećanje tjelesne mase, te s druge stane naglašavaju važnost usvajanja zdravih životnih stilova.
Osigurati zdrav, aktivan način života znači osigurati raznovrsnu i uravnoteženu prehranu te redovitu tjelesnu aktivnost. Od iznimne je važnosti unositi sve potrebne hranjive tvari, ali i osigurati energijsku ravnotežu.
Pravilna prehrana ne znači isključivanje određene vrste hrane, pića ili sastojka, već odgovarajući izbor hrane koji uključuje različite namirnice i pića u umjerenim količinama i zadovoljavanje individualnih prehrambenih potreba, bez unošenja većeg broja kalorija nego što nam je potrebno.
Za održavanje težine, važno je uspostaviti ravnotežu između unesenih i potrošenih kalorija kroz odgovarajuću raznoliku i uravnoteženu prehranu u kombinaciji s redovitom tjelesnom aktivnošću. Isto tako, ako želimo smanjiti tjelesnu težinu trebamo ili trošiti više kalorija nego što unosimo ili konzumirati manje kalorija, ili oboje. Ovaj koncept uravnoženog unosa i potrošnje kalorija stručnjaci zovu energijska ravnoteža.
