Znate li se snaći u kompleksnom moru nutricionističkih preporuka o pravilnoj konzumaciji masti? S jedne strane reklame nas upozoravaju na proizvode sa smanjenim udjelom masti, a s druge potiču da svaki obrok 'zalijevamo' maslinovim uljem. Otkrijte kako pronaći ravnotežu
1. Ograničavanje unosa masnoća je stvar prošlosti
U ljudskom tijelu razlikujemo četiri vrste masnih jastučića
Konzumacija zasićenih masnih kiselina nisu najveće zlo zdrave prehrane, već pretjerivanje u 'zamjenskim' namirnicama
Protivno brojnim mišljenjima stručnjaka nije važno ograničavate li unos masti u organizam po obroku, već kakve masnoće konzumirate.
Nutricionisti savjetuju takozvane zdrave masnoće odnosno nezasićene masne kiseline koje potječu iz ribe, orašastih plodova, avokada i maslinovog ulja odnosno od namirnica mediteranske prehrane.
2. Ima gorih stvari od zasićenih masnih kiselina
Rafinirani šećer i ugljikohidrati veće su zlo od zasićenih masnih kiselina kojima nas straše branitelji zdravoga života, a koji se ponajviše nalaze u crvenom mesu, maslacu i punomasnim mliječnim proizvodima.
Napravit ćete veću grešku ako, primjerice, na tost ne stavite maslac, ali ga umjesto toga 'opteretite' marmeladom.
3. Izbjegavajte hidrogeniziranu mast 
Zasićene masne kiseline su ok u umjerenim količinama, no hidrogeniziranu mast ili takozvane trans-masti izbjegavajte u potpunosti. One su obično sastavni dio industrijski prerađene hrane poput čipsa, hrskavih keksi i sličnih prehrambenih 'iskušenja'.
One nemaju nikakve hranjive vrijednosti, a povezane su porastom lošeg kolesterola u krvi koji dovodi tijelo u opasnost od krvožilnih bolesti i dijabetesa.
4. Mediteran 'ubija' želju za nezdravim mastima
Ma znate to već iz životnog iskustva: mediteranska prehrana bogata je zdravim mastima i konzumacija takvih masti će vas riješiti potrebe za nezdravim mastima.
Studije su pokazala da ako konzumirate plavu ribu, maslinovo ulje i slične mediteranske masnoće na redovitoj bazi, nećete imati potrebe za nezdravim zalogajčićima, škrobom i rafiniranim šećerom.
5. Zdravlje srca krije se u obimu struka
Prevelika konzumacija masnoća dovodi do problema krvožilnog sustava i bolesti srca. Želite li znati jeste li među osobama kojima prijete te bolesti, izmjerite opseg struka.
Osobe čiji je struk širi od 90 centimetara imaju 80 posto veće šanse da obole od srčanih ili plućnih bolesti nego one koji imaju obim struka ispod 68 centimetara.
6. Znate li gdje se nalaze sve masti u vašem tijelu?
U ljudskom tijelu razlikujemo četiri vrste masnih jastučića: smeđe masne stanice, visceralnu mast koja se nalazi na predjelu trbuha, dobro poznati celulit i bijele masne stanice.
Bijelih masti pokušavamo se riješiti kojekakvim dijetama na predjelu bedara i bokova, a visceralna je ona 'zločesta' masnoća koja stvara problema na području struka.
7. Radite na aktivaciji smeđih masnih stanica
Smeđe masnoće ili takozvano adipozno tkivo zaduženo je za sagorijevanje viška kalorija u organizmu. Njihov rad kod nekih osoba aktivira nagla promjena temperature, odnosno kada tijelo natjeramo da se 'samostalno' zagrijava.
Sagorijevanje kalorija ubrzat će i vježbanje na otvorenom (umjesto teretane birajte trčanje i vožnju bicikla), konzumacija obroka začinjena čilijem, tuširanje hladnom vodom ili smanjivanje grijanja usred hladnog vremena.
