Ništa nije važnije od zdravlja, to je činjenica koju u stresnom i užurbanom modernom ritmu života prečesto zanemarimo. No kako bismo stvari držali pod kontrolom i bili što zdraviji, svi bismo trebali paziti na tri osnovne brojke

Ako kontrolirate ove brojeve ne samo da ste izgubili kilograme nego ste korak bliže zdravom životu. Donosimo vam 3 brojke na koje trebate obratiti pažnju, a na koje upozoravaju specijalisti.

1. Krvni tlak
Za povišeni krvni tlak može se reći da je bolest današnjice, a upravo održavanje tih vrijednosti normalnima može spriječiti brojne incidente, od srčanog do moždanog udara. Kako biste bili sigurni da ne spadate u rizičnu skupinu, provjerite svoj tlak i usporedite ga s ovim vrijednostima.

Normalni krvni tlak je 120/80
Tlak između 120/80 i 139/89 nazivamo 'prehipertenzijom'
Visoki krvni tlak je 140/90 i više


Hipertenzija (visoki krvni tlakI) povećava rizik od moždanog udara, infarkta, aneurizma arterija i kroničnih bolesti bubrega. Hipertenzija nema nikakvih simptoma, a upravo se zbog toga visoki tlak zove i tihi ubojica.

2. Opseg struka
Pogledajte svoj struk i znat ćete jeste li zdravi, kažu neki stručnjaci. Naime, visceralne masti (salo na trbuhu), koje se obavilo oko unutarnjih organa šalje toksine u cijelo tijelo. Svakih 5 centimetara obujma struka više povećava rizik od smrti za 9 posto, upozoravaju neka istraživanja. I dok nam indeks tjelesne težine (BMI) govori koliko kilograma imamo viška, ne otkriva nam informaciju o tome gdje je masno tkivo raspoređeno. A jako je važno je li salo nataloženo na struku.

Kako bismo zdravlje držali pod kontrolom trebali bismo trebali paziti na tri osnovne brojke

Istraživanja pokazuju kako struk čiji je opseg kod žena iznad 88 centimetara i kod muškaraca iznad 102 centimetra, može povećati šanse oboljenja od kroničnih bolesti poput dijabetesa i bolesti srca.

Veličina struka kod žena trebala bi biti do 80 centimetara, a kod muškaraca 93.

3. Razina kolesterola
Kolesterol je najpoznatija masnoća u organizmu i prisutan je u svakoj živoj stanici, a razlikujemo dobri HDL kolesterol od LDL lošeg kolesterola čija povećana razina u krvi uzrokuje moguće bolesti srca i krvnih žila, srčani i moždani udar.

Količina ne ovisi samo o unosu putem hrane, već se stvara i u tijelu. Smatra se da je oko 20 posto ukupnog kolesterola u tijelu dobiveno iz hrane, a oko 80 posto se sintetizira u jetri. Kolesterol iskazujemo internacionalnom jedinicom mjere mmol/l (milimol na litru) . Nekad se zdravom smatrala vrijednost do 7 mmol/l, a danas su preporučene vrijednosti kolesterola za odrasle do 5 mmol/l.

Povišen LDL (loši) kolesterol izaziva postepeno taloženje masnoća unutar kapilara i arterija, pa time postepeno izaziva arteriosklerozu, a time srčani, kao i moždani udar. Stoga je definirana njegova najviša preporučena vrijednost, a trebalo bi biti niži od 3,0 mmol/l.

Kako biste znali razinu kolesterola, nužno je posjetiti svog liječnika, a nakon odgovarajućih pretraga znat ćete trebate li i kako sniziti razinu kolesterola u organizmu.