Kada netko javno progovori o temi koja bode u oko mnoge ljude iz naše regije, jasno je da će izazvati velike reakcije.
No već smo odavno trebali biti u vremenu kada takve reakcije uopće ne bi trebale ni postojati, niti bi se uopće trebao koristiti termin "balkanskih stereotipa". Međutim, činjenica je da smo još daleko od toga. Srećom, zato postoje žene poput Danijele Ostojić.
Ona je psihologinja s dugogodišnjim iskustvom u kliničkoj i psihoterapijskoj praksi koja radi s djecom, adolescentima i odraslima. Široj je javnosti postala poznata kada je na društvenim mrežama počela progovarati ne samo općenito o temama svoje struke nego i o duboko ukorijenjenim balkanskim uvjerenjima koja često koče naš mentalni, pa i društveni razvoj.
Nakon završenog studija psihologije na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci upisala je eksternu edukaciju iz kognitivno-bihevioralne psihoterapije na Institutu Albert Ellis u Beogradu, a nakon deset godina intenzivne kliničke prakse u službi mentalnog zdravlja odlučila napustiti državni sektor i krenuti u samostalni rad s ciljem edukacije balkanskih naroda o mentalnom zdravlju.
Kao kliničarka susrela se s različitim oblicima mentalnih poremećaja u psihologiji i psihijatriji, od kojih su uvijek neki bili izazovniji za rad od drugih, a slično je i danas kada ima privatnu praksu.
No, kao što smo spomenuli, šira javnost zapazila ju je kada je javno progovorila o balkanskim stereotipima o kojima itekako treba govoriti.
Na Balkanu se agresivno ponašanje tolerira do razine da je postalo uobičajen način života, ophođenja, komunikacije i društvenog konteksta u kojem živimo.
Dakako da nisu svi dijelovi Balkana jednaki, kao što ni svi ljudi rođeni ovdje nemaju usađen u sebe taj balkanski mentalitet, no htjeli si mi to priznati ili ne, i dalje živimo u patrijarhalnom društvu čijih se okova žene poput Danijele nastoje osloboditi. I to im itekako ide od ruke.
Može li se balkanski muškarac nositi s tim da njegova partnerica zarađuje više?
Nedavno je na svojim društvenim mrežama Danijela postavila zanimljivo pitanje – mogu li se balkanski muškarci nositi s činjenicom da njihove partnerice zarađuju više od njih? Reakcije su bile podijeljene, no prevladavalo je mišljenje da im je to itekako teško prihvatiti.
Nekada mi se čini da je ta filozofija tko zarađuje, a tko odgaja djecu toliko tvrdokorna i nekako ukorijenjena na staničnoj razini da treba još edukatora i sustavnih promjena kako bi se shvatilo i naučilo da to ne moramo tako i da je partnerski odnos sinkronizacija dvoje ljudi koji nose podjednaku odgovornost u kreiranju i stvaranju obitelji.
S obzirom na to da se uvjerenja prenose transgeneracijski i kod muškaraca i kod žena, naravno da je neophodna svjesnost o njihovoj disfunkcionalnosti da bi se uopće krenulo u promjenu. Istina je da su žene sada aktivnije u karijeri i da je velika razlika u odnosu na ono gdje su bile, ali taj jaz je neophodno premostiti razumijevanjem, a ne razvodima brakova ili konfliktnim partnerskim odnosima, objašnjava nam Danijela.
Stav većine, pogotovo u nekim zemljama Balkana, kao što i svakodnevno svjedočimo, drastično utječe i na femicid. Kao što nam kaže psihologinja, ta problematika izravno proizlazi iz naslijeđenih tvrdokornih obrazaca u mišljenju i posljedično tome formiranim ličnostima.
Na Balkanu se agresivno ponašanje tolerira do razine da je postalo uobičajen način života, ophođenja, komunikacije i društvenog konteksta u kojem živimo. Unatoč svim projektima Europske unije i nastojanjima kampanja 'stop nasilju' i slično, mi svake godine bilježimo sve veći broj nasilja i ubojstava žena koja su počinili njihovi partneri. Dakle, problem je dublje prirode i zahtijeva korjenitu promjenu na svim razinama, edukativnim, zakonskim i svim ostalima kako bismo zaista zaustavili pojavu femicida ili smanjili broj žena koje će biti izložene nasilju ili fatalnom ishodu, napominje.
U nekim krajevima balkanske regije čini se kao da je to posebno teško, a "tradicionalne vrijednosti" na visokom su nivou, bez opcije prihvaćanja drugih koncepata življenja. Danijela smatra kako u našoj regiji ne postoji dovoljan broj znanstvenika koji je zainteresiran baviti se tom temom, kao ni onih koji imaju hrabrosti govoriti o njoj.
Zato će ona odškrinuti vrata tome svojom spomenutom konferencijom naziva "Promijeni balkanska uvjerenja" koja je već osvojila regiju. Održat će se 9. ožujka u Zagrebu od 12 do 16 sati.
Koncept koji sam osmislila trebao bi biti svakom sudioniku jednostavan i zanimljiv, a istovremeno stručan i dovoljan. Učimo odakle dolaze uvjerenja, što nam ta uvjerenja rade tijekom života te kako ih možemo mijenjati. Bez obzira na to radi li se o balkanskim ili drugim uvjerenjima, svi se suočavaju s nekim oblicima emocionalnih poremećaja koje je potrebno razumjeti i usmjeriti da rade najbolje za nas, zaključuje Danijela Ostojić.
Iako su ulaznice za predavanje u Zagrebu rasprodane u rekordnom roku, Danijela napominje kako je za čitatelje našeg portala proširen kapacitet pa se svi zainteresirani mogu javiti na danijelaostojicpsiholog@gmail.com i dobiti upute kako kupiti kartu.
Više o Danijelinu radu možete pronaći na njezinim profilima na društvenim mrežama i mrežnim stranicama.