Toliko smo toga dosad čuli o ljevacima, o tome kako se i koliko razlikuju od dešnjaka. Međutim, neke od tih teorija i tvrdnji znanost je opovrgnula. U nastavku pročitajte u koje mitove o ljevacima više ne trebate vjerovati

1. Ljevorukost je rezultat genetike.

Znanstvenici još uvijek nisu sasvim sigurni zašto su neki ljudi ljevaci, ali znaju da je u samo 25 posto slučajeva za to odgovorna genetika. Ljevorukost je često obiteljska crta, ali u puno manjoj mjeri od ostalih naslijeđenih osobina poput visine ili inteligencije.

Kreativnost je teško 'izmjeriti', stoga se ne može tvrditi da ljevaci po pitanju kreativnost prednjače pred dešnjacima.

Jednojajčani blizanci koji dijele iste gene ponekad mogu imati različite dominantne ruke. Postoji mnogo teorija o tome što će utjecati na dominantnost jedne nad drugom, ali mnogi stručnjaci vjeruju kako se zapravo radi o čistoj slučajnosti.

2. Ljevak razmišlja desnom stranom mozga.

Mit o tome da ljevaci koriste isključivo desnu stranu mozga uistinu je samo – mit. Naime, čak 70 posto ljevaka koristi se lijevom hemisferom, a samo 40 posto desnom ili s obje. Ljevaci i dešnjaci na sličan način procesuiraju jezik.

Za druge 'jednostrane' funkcije mozga poput pažnje, emocije, percepcije još uvijek nema dovoljno podataka. U svakom slučaju, ne postoje tako očite razlike između ljevaka i dešnjaka i oni definitivno nemaju 'obrnute' mozgove.

3. Ljevaci su kreatvniji od dešnjaka.

Mit o tome da ljevaci koriste isključivo desnu stranu mozga uistinu je samo – mit. Naime, čak 70 posto ljevaka koristi se lijevom hemisferom.

Kreativnost je teško 'izmjeriti', stoga se ne može tvrditi da ljevaci po pitanju kreativnost prednjače pred dešnjacima. Taj mit proizlazi iz jednog istraživanja provedenog 1995. godine koje je ustanovilo da su ljevaci skloniji divergentnom razmišljanju.

Točnije,  da će kod rješavanja problema istraživati više opcija od onih koje su im dostupne. Zaključak je jednostavan – postoji malo istine u ovoj teoriji, ali kada se sagledaju stvarna kreativna postignuća u životima ljevaka, nema dovoljno dokaza koji bi kreativnost uistinu spojili s ljevaštvom.

4. Ljevorukost utječe na opće zdravlje.

Znanstvenici su dugo sumnjali kako je na neki način povezano s radom imunosnog sustava i da je veliki faktor u obolijevanju od autoimunih poremećaja. Međutim, recentna istraživanja nisu uspjela potvrditi ove sumnje.

5. Ljevaci žive kraće i voze loše.

Nekada se vjerovalo da je životni vijek ljevaka znatno kraći u usporedbi s dešnjacima. Taj mit proizašao je iz jedne studije objavljene 1991. godine koja je ljevake također 'optužila' da su znatno lošiji vozači i zbog toga uzrokuju prometne nesreće. Znanstvenici su naposljetku dokazali da su obje tvrdnje krive. Ljevaci su jednako dobri vozači kao i dešnjaci, a njihova dugovječnost nije ograničena.