U srednjoj školi rekli su joj da nikada neće moći raditi na televiziji s tim glasom, a ona je upravo na njemu izgradila svoju karijeru. Ona je Fran Drescher, glumica koja je utjelovila omiljenu dadilju.
Rođena 30. rujna 1957. u Queensu, mala Fran nije mogla ni sanjati da će joj vlastiti život poslužiti kao inspiracija za stvaranje jedne od najboljih humorističnih serija svih vremena.
Kako je njezin osebujni nazalni glas bio vrlo rano primijećen, a ljudi iz njezina života znali su da se želi baviti glumom, bezbroj joj je puta rečeno da to ne ide ruku pod ruku. Posebno ju je pogodilo, kako je rekla u intervjuima, kada joj je to rekla njezina srednjoškolska nastavnica.
No Fran im je itekako pokazala da su u krivu. Debitirala je malom ulogom u filmu Saturday Night Fever iz 1977., a kasnije se pojavila u American Hot Wax i hororu Wesa Cravena Stranger in Our House.
Osamdesetih godina prošlog stoljeća stekla je priznanje kao komična glumica u filmovima Gorp (1980.), The Hollywood Knights (1980.), Doktor Detroit (1983.), This Is Spinal Tap (1984.) i UHF (1989.) uspostavljajući televizijsku karijeru gostovanjima u nekoliko serija.
SAMA NAPISALA SCENARIJ ZA "DADILJU"
No 1993. sve se promijenilo i napokon je dobila ono što je željela. Naime, te je godine napisala scenarij za seriju temeljeći je na svom životu.
Fran je inače mlađa kći Sylvije, savjetnice za vjenčanja, i Mortya Dreschera, analitičara pomorskih sustava. Njezina je obitelj židovska, a potječe iz jugoistočne i srednje Europe. Njezina prabaka po majci Yetta rođena je u Focșaniju u Rumunjskoj i emigrirala je u Sjedinjene Države, dok je očeva obitelj došla iz Poljske. Ima i stariju sestru Nadine. Zvuče li vam ovo poznato?
Da, upravo se ovi likovi javljaju u seriji Dadilja, koju je Fran osmislila, a njezin tadašnji suprug producirao. Podsjetimo, Fran je glumila ženu po imenu Fran Fine koja je sasvim slučajno postala dadilja troje djece, Maggie, Brightona i Grace, a unajmio ju je njihov otac udovac
Maxwell Sheffield. Iako nije imala potrebne kvalifikacije i vještine, svojom duhovitošću i šarmom osvojila njihova oca te s vremenom postala majčinska figura koja je djeci toliko nedostajala.
Osim što je tako stvorila seriju koju smo uživali pratiti iznova i iznova, na neki ju je način vratila u život, a ujedno joj donijela nominacije za Emmy i Zlatni globus.
PREŽIVJELA VELIKE TRAGEDIJE
Naime, 1985. godine dvojica naoružanih razbojnika provalila su u stan Drescher i supruga Jacobsona u Los Angelesu.
Dok je jedan pretresao njihov dom, drugi je silovao Fran i njezinu prijateljicu koja se zatekla tamo. Franin tadašnji suprug bio je vezan i prisiljen svjedočiti činu. Trebale su joj godine da se oporavi od toga, a stvaranje Dadilje bio je jedan od načina kako da svoju energiju usmjeri na nešto pozitivno.
Kako je kasnije rekla u intervjuima, njezin silovatelj je u doba počinjena zločina bio na uvjetnoj slobodi pa je vraćen u zatvor i osuđen na doživotnu kaznu.
No bol koja joj je tada zadana bila je toliko snažna da ju je i psihički i fizički uništila te je oboljela od raka maternice. U nekoliko je navrata rekla da se upravo u njezinim reproduktivnim organima, koji su bili oskvrnjeni činom silovanja, skupila sva bol koju je osjećala te da je to bio vrisak tijela i duše da si oprosti i krene dalje. Bile su potrebne čitave dvije godine pretraga prije nego što joj je potvrđeno da uistinu boluje od raka maternice.
SVOJU BOL ISKORISTILA KAO LEKCIJU ZA DRUGE
Dana 21. lipnja 2007., na sedmu godišnjicu svoje operacije, Drescher je najavila nacionalni pokret Cancer Schmancer, neprofitnu organizaciju posvećene osiguravanju dijagnosticiranja svih karcinoma kod žena u prvom stadiju, stadiju u kojem se u potpunosti može izliječiti.
Tada je rekla: Moramo preuzeti kontrolu nad svojim tijelima, postati partneri sa svojim liječnicima i omogućiti da naši zakonodavci znaju da je kolektivni ženski glas glasniji i snažniji od glasa najbogatijih korporativnih lobista.
Spomenula je i da joj je cilj živjeti u vremenu u kojem smrtnost žena opada s poboljšanjem zdravstvene zaštite i povećanjem ranog otkrivanja raka.
Njezini napori kao otvorenog zagovornika zdravstvene zaštite u Washingtonu DC pomogli su da se jednoglasno donese zakon H.R. 1245 (poznat i kao Johannin zakon), a priznata je i u Kongresnom zapisniku.
I danas je jednako nasmijana i vrckava, kao i omiljena nam dadilja čije smo odjevne kombinacije i neustrašivost naprosto obožavali. Jedna je Fran!
