Božić je za svega nekoliko dana pa vjerujemo da ste već riješili većinu stvari sa svojeg popisa za kupovinu poklona. No jeste li razmišljali o tome da darujete svoje vrijeme, da prijateljicu razveselite spontanim druženjem, da odvojite jedan noćni sat i putem Skypea javite se dragoj osobi na drugom kraju svijeta?
Jeste li razmišljali o tome da tijekom blagdana volontirate u dječjem domu ili pučkoj kuhinji ili pak prikupite sitnice za obitelj u svome mjestu za koju znate da joj je ovih dana financijski vrlo teško?
Sve su to također pokloni koji pak znače neusporedivo više od bliještećih i skupih predmeta, a mogu učiniti mnogo ne samo za druge, nego i za naše zdravlje.
Naime, napravljeno je istraživanje čiji su rezultati pokazali da se tijekom darivanja, bilo svog vremena ili materijalnih stvari, mijenja kemijski sastav naših moždanih stanica. Magnetska rezonanca koju su proveli istraživači a američkog Nacionalnog instituta za zdravlje pokazala je da se prilikom darivanja dodatno aktivira naš mezolimbički sustav, dio mozga koji kontrolira osjećaje zadovoljstva i nagrade. Osim toga, altruističko ponašanje aktivira i endorfine, poznate kao "hormone sreće".
Adolescenti koji danas usvoje princip darivanja sebe i svog vremena, pozitivne posljedice toga osjećati čak i za 50 godina
No istraživanja idu i dalje pa je tako do današnjeg dana dokazano da će nam nesebično davanje utjecati na baš sve aspekte života.
POVEĆAVA OSJEĆAJ SREĆE
Bilo da je riječ o volontiranju u nekoj udruzi, pučkoj kuhinji ili pomaganju osobama u našem neposrednom okruženju za koje znamo da im blagdani nisu jednostavan period godine, osjećaj davanja nečega zajednici povećava i našu razinu sreće.
Daje nam osjećaj svrhovitosti, neovisno o tome kojoj dobnoj skupini pripadamo, te osjećaj da samo zaista napravili nešto korisno za druge. Istraživanje koje je proveo profesor Michael Norton s Poslovne škole Sveučilišta Harvard pokazalo je da smo sretniji kada novac trošimo na druge umjesto na sebe.
Do sličnih je zaključaka došla i psihologinja Sonja Lybomursy, tzv. stručnjakinja za sreću, koja je provela istraživanje u trajanju od šest tjedana. Svaki od sudionika tijekom šest je tjedana morao učiniti pet dobrih djela tjedno, a magnetska rezonanca pokazala je da su nakon provedenog pokusa sudionici bili zadovoljniji te je bio aktiviran njihov ranije spomenut mezolimbički sustav.
OPADA OPASNOST OD POJAVE DEPRESIJE
U skladu s povećanjem osjećaja sreće i svrhovitosti je i smanjenje mogućnosti pojave depresije. Depresija je ozbiljna bolest koju karakterizira loše raspoloženje, gubitak energije, gubitak pronalaženja zadovoljstva u životu, poremećaji u ritmu spavanja i apetita, a u najtežim slučajevima tu je i gubitak sposobnosti za rad, pa čak i razmišljanje o samoubojstvu.
Davanjem drugima značajno se smanjuju mogućnosti za ovu bolest. Naime, tada smo često u doticaju s drugim ljudima, nismo izolirani i imamo razlog za izlazak iz stana. Samim time u darivanju bilo svog vremena ili materijalnih sitnica pronalazimo zadovoljstvo i u vlastitom životu.
POVEĆAVA SAMOPOUZDANJE
Kako se sve više izlažemo kontaktima s drugim ljudima, napose ako je riječ o volontiranju u različitim udrugama, tako ostvarujemo i sve više komunikacije s drugima. Dolazimo u situacije kada moramo započeti konverzaciju, predstaviti se, možda čak i predstaviti volonterski projekt većoj skupini ljudi ili pak se uputiti prema nepoznatoj siromašnijoj obitelji kojoj možda nosimo namirnice za blagdanski stol.
Prilikom darivanja dodatno se aktivira naš mezolimbički sustav, dio mozga koji kontrolira osjećaje zadovoljstva
Zbog toga čak i oni najsramežljiviji s vremenom spuštaju svoje zidove, počinju sve više vjerovati u sebe i svoje sposobnosti, te shvaćaju da zaista čine nešto dobro za druge.
SNIŽAVA NAM SE KRVNI TLAK I ŠEĆER U KRVI
Dobrobiti nesebičnog darivanja ne utječu samo na naše psihičko zdravlje nego i fizičko. Tome u prilog ide i istraživanje koje je objavljeno u časopisu Psihologija i starenje (Psychology and Aging). Rezultati sa Sveučilišta Carnegie Mellon pokazali su da osobe starije od 50 godina koje redovito drugima daruju svoje vrijeme ili neke sitnice, imaju manje šanse za pojavu visokog krvnog tlaka i razvoja dijabetesa.
Kako je inače visoki krvni tlak usko vezan i s ozbiljnim stanjima poput infarkta i drugih bolesti krvožilnog sustava, njegovim održavanjem na normalnoj razini, smanjuju se i šanse za spomenuta oboljenja.
PRODUŽAVA ŽIVO
Da baš nikada nije prerano početi misliti na druge, napose u ovo predblagdansko vrijeme, pokazuje i podatak da će adolescenti koji danas usvoje princip darivanja sebe i svog vremena, pozitivne posljedice toga osjećati čak i za 50 godina. U konačnici, zadovoljstvo samim sobom, pronalazak smisla postojanja i dobra opća zdravstvena slika, zajedno vode do dužeg i sretnijeg života.
Istraživanje na Harvardu pokazalo je da smo sretniji kada novac trošimo na druge umjesto na sebe.
DODATAN SAVJET: Iako dobrobiti darivanja zvuče sjajno, potrebno je pripaziti na to da samome sebi ne nametnemo prevelika očekivanja ili pak uđemo u to samo sa željom da poboljšamo vlastiti život. Budete li se prisiljavali na volontiranje, provođenje vremena s dalekim rođacima koji vam nisu dragi ili pak mislili da ćete poklonima kupiti nečiju ljubav, napravit ćete si više štete nego koristi.
