Trebamo li zaista piti 8 čaša vode dnevno, bilo je pitanje kojim se bavilo istraživanje australskih znanstvenika s Instituta za medicinu objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences. Istraživanje je pokazalo da postoji jednostavan način da biste ustanovili koliko vam je dnevno vode potrebno kako biste bili hidrirani, a pritom samo trebate slušati vlastiti organizam.
Ispijanje 8 čaša dnevno jedno je od glavnih pravila koje smo naučili želimo li biti dovoljno hidrirani. Međutim, nova studija pokazala je da ovo pravilo ne vrijedi za svakoga
Možda isprva zvuči pomalo nejasno, no znanstvenici su prvi put uspjeli dokazati da je čovjeku koji je utažio žeđ vrlo teško nastaviti gutati, čak i vodu. Dakle, osluškujte svoje - grlo. Prvi su put znanstvenici detektirali mehanizam koji regulira unos tekućine u organizam i sprečava pojedinca da popije previše vode, što ide u prilog činjenici da je potreba za tekućinom individualna.
Pravilo o osam čaša vode dnevno ne mora se slijepo slijediti jer nema znanstvenog dokaza o tome kolika je optimalna količina tekućine potrebna pojedinom organizmu, tvrde znanstvenici s australskog Instituta za medicinu. Nekim ljudima, dodaju, treba i više od 8 čaša dnevno. Doznajte i koliko vode dnevno morate piti da biste smršavjeli.
Suautor studije Michael Farrell s Instituta za biomedicinska otkrića australskog Sveučilišta Monash i njegovi kolege od ispitanika su tražili da popiju veliku količinu vode neposredno nakon vježbanja, dakle u trenutku kada su bili vrlo žedni i kasnije tijekom dana, kada nisu osjećali tako veliku žeđ.
Gutanje "viška vode" naporno za organizam
U oba slučaja ispitanici su morali ocijeniti u kolikoj im je mjeri bilo teško gutati vodu. U usporedbi s vodom ispijenom neposredno nakon vježbi sudionicima su odgovorili da im je triput teže bilo gutati vodu kasnije tijekom dana kada više nisu osjećali tako jaku žeđ, odnosno kada su utažili žeđ. Pročitajte i što se događa s tijelom kada pijete premalo vode.
"Prvi smo put ustanovili da je ispitanicima gutanje postalo naporno pošto su nastavili piti, a radilo se o 'višku vode' za organizam, što znači da su morali svladati neku vrstu otpora. Potvrdila se naša pretpostavka po kojoj je refleks gutanja postao inhibiran ili zakočen zbog glavnoga inhibicijskog neurotransmitera u središnjem živčanom sustavu – gama aminomaslačne kiseline. To se dogodilo pošto je pojedinac popio dovoljnu količinu vode", objasnio je Farrell.
On i kolege su funkcionalnom magnetskom rezonancom (fMRI) nastojali izmjeriti aktivnost mozga neposredno prije konzumiranja vode u dvjema spomenutim okolnostima. Ustanovili da su dijelovi desnoga prefrontalnog korteksa mozga pokazivali značajno višu aktivnost dok su sudionici istraživanja s naporom gutali vodu.
"Važno je biti hidriran i pritom slušati tijelo. To je bolje nego se držati strogo predviđenog rasporeda od 8 čaša vode dnevno", kaže Farrell. (Hina)
