Na Veliki četvrtak počinje Vazmeno trodnevlje. Pošto se Uskrs naziva najvećim kršćanskim blagdanom, ovo je vrijeme u liturgijskoj godini najznačajnije jer kršćani tada slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista.
Vazmeno trodnevlje počinje Misom večere gospodnje, slijedi Vazmeno bdjenje i završava na Veliku subotu. Na Veliki četvrtak ne čuju se crkvena zvona niti orgulje i ovaj dan predstavlja zadnji dan Korizme.
Tri dana prije uskrsa, dakle, ne nazivamo uskrsno trodnevlje, već vazmeno, a u nastavku možete provjeriti odakle dolazi drugi naziv za Uskrs i koje je značenje arhaične riječi Vazam.
Rasprava od tome je li stariji naziv Uskrs ili Vazam (na kajkavskom Vuzem), seže daleko u povijest. Uskrs je nastao od glagola uskrsnuti koji svoje korijene vuče iz staroslavenskog jezika, odnosno riječi krьsnǫti, koja u doslovnom prijevodu znači rasti i razvijati se.
Riječ Uskrs ima više izvedenica – pridjev uskrsni, svršeni glagol uskrsnuti te nesvršeni – uskršavati.
Koje je značenje naziva Vazam?
S druge strane, Vazam ima samo svoj pridjev – vazmeni, a u literaturi stoji kako su u narodu bolje prihvaćene riječi s više izvedenica, stoga je Uskrs zaživio, dok je Vazam ostao poznat tek kao arhaična riječ koja živi u primjerima koje smo spomenuli na početku teksta, objasnio je dr. Dubravko Turalija za Nedjelju, portal Katoličkog tjednika.
Iako su riječ Vazam i Uskrs istoznačnice, Vazam češće koristimo za sveto trodnevlje. Postoji nekoliko teorija kako je nastala riječ Vazam, a najraširenija je ona koja kaže da je nastala od glagola vzeti ili uzeti (meso nakon posta), a postoji i tumačenje da svoj naziv duguje perzijskoj riječi vazma, koja označava kraj zime.
Od mnogobrojnih teorija istaknula se i ona da su Ćiril i Metoda slavenizirali grču riječ Pasha te je tako dobivena riječ Vazam.
U nastavku možete pronaći još zanimljivosti o Uskrsu.
