Sve više vremena provodimo u zatvorenim i grijanim prostorima, a osim što to ostavlja trag na našoj koži, koja zahtijeva sve više njege, ništa manje ne stradava ni naša nosna sluznica.
Upravo ju je zato tijekom ovog perioda, u kojem se pojačano javljaju virusi, dobro dodatno ovlaživati, a za to postoji nekoliko načina.
O svemu tome porazgovarali smo s Graciom Petek, holističkom fitoaromaterapeutkinjom i zdravstvenom menadžericom u jednim hrvatskim termama.
Kako nam kaže, sluznica nosa ima vrlo važnu funkciju za gornji respiratorni trakt.
Normalno i prirodno disanje odvija se kroz nos kad, naravno, za to ne postoje neke prepreke poput devijacije septuma ili pak alergije/infekcije gornjeg respiratornog trakta.
Udisanjem kroz nos zrak se zagrijava ili prema potrebi hladi (ako je zrak veoma vruć), filtrira i vlaži te na taj način olakšava rad plućima i štiti naše tijelo od unosa čestica koje bi potencijalno mogle biti patogene za naš organizam.
Udisanje vodene pare može pomoći jer ona pridonosi znojenju, olakšava disanje jer udišemo vlažan zrak koji olakšava kašalj te izbacivanje sekreta i vlaži nadraženu sluznicu nosa.
Posebno građena nosna sluznica i njezin epitel zaustavljaju čestice prašine te bakterije kako bi zaštitili organizam od eventualne infekcije. Svi znamo da je nos ujedno i organ njuha, a ako je prohodnost nosne sluznice smanjena, smanjuje se i osjet njuha te okusa, a to može biti veoma neugodno.
Kada koristiti preparate koji će pomoći vlaženju sluznice?
U normalnim uvjetima nosna sluznica sama se obnavlja i održava u optimalnom stanju te nije potrebno korištenje nekih preparata
No za vrijeme zimskih mjeseci, kad često boravimo u grijanim prostorima sa suhim zrakom i kad su češće upale gornjih dišnih puteva uz začepljenost nosa, sekrecija uz otežano disanje, kihanje i šmrcanje, bilo bi dobro čistiti nosnu sluznicu i paziti na kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima, napominje.
To se može napraviti tako da se upali ovlaživač zraka, difuzor ili da se djeluje izravno na samu nosnu sluznicu fiziološkom otopinom ili sprejom na bazi morske vode kako bi se omogućila normalna prohodnost dišnih puteva.
Dakako, sredstvo za kojim ćemo poseći ovisi o indikaciji te problemu koji nas muči.
Kod težih problema, naravno, moramo se obratiti svom liječniku, a on će nam ovisno o indikaciji prepisati kapi ili sprej. Ono što možemo napraviti na svoju ruku i što bi svatko trebao imati kod kuće jest fiziološka otopina. Ispiranje nosa fiziološkom otopinom možemo raditi svakodnevno, u vrijeme infekcija i više puta dnevno.
Fiziološku otopinu možemo koristiti i kod male djece. Također u slobodnoj prodaji možemo nabaviti i sprejeve na bazi morske vode. Sol veže vodu iz otečene sluznice te na taj način olakšava prohodnost gornjih dišnih puteva, kaže.
Može li pomoći i inhalacija?
No kada počnemo osjećati prve simptome prehlade, uz začepljenost nosnih putova, često se poseže za inhalacijom, još od vremena naših baka i djedova. Kako nam kaže Gracia, i to je učinkovit način borbe koji nam može znatno olakšati probleme s disanjem u vrijeme akutnih infekcija.
Udisanje vodene pare može biti od pomoći jer ona pridonosi znojenju, olakšava samo disanje jer udišemo vlažan zrak koji olakšava kašalj te izbacivanje sekreta i vlaži nadraženu sluznicu nosa.
Kako se ispravno inhalirati?
Trebalo bi se provoditi 2-3 puta dnevno u trajanju od 5 do 10 minuta. Za inhaliranje se mogu koristiti električni inhalatori ili pak klasična metoda naših baka – lonac sa zagrijanom fiziološkom otopinom ili čajem. Ako koristite lonac i zagrijanu vodu, možete sami napraviti fiziološku otopinu tako što ćete 9 grama morske soli rastvoriti u 100 ml prokuhane i odstajale vode, ističe.
Kao fitoaromaterapeutkinja, spomenula nam je i koju ulogu u inhalaciji može imati aromaterapija. No pritom je važno razlikovati dvije vrste: direktnu i indirektnu te suhu i vlažnu inhalaciju.
Direktna inhalacija namjerno je udisanje molekula eteričnih ulja. Može biti suha kada eterična ulja nakapamo na aplikator (maramica, vata, džepni inhalator) ili vlažna kada se eterična ulja nakapaju u vruću vodu te se udiše para koja se stvara hlađenjem. Indirektna inhalacija radi se preko aromalampice, difuzora ili nekih drugih uređaja.
Na taj se način eterično ulje raspršuje u prostoru, a mi udišemo taj zrak. Direktna inhalacija koristi se kod problema s gornjim respiratornim traktom za odštopavanje začepljene nosne sluznice, a indirektna inhalacije više za utjecaj na raspoloženje i kao metoda za pročišćavanje zraka i prevenciju infekcija, zaključuje Gracia Petek.
Za kojom god metodom posegnuli, bilo s eteričnim uljima, fiziološkom otopinom ili čajem, ne možete pogriješiti.