U inozemstvu podcast je već godinama sasvim uobičajena pojava, dok je u Hrvatskoj nešto punijim plućima zaživio tek unatrag dvije-tri godine.
Riječ je o audioemisiji čije je slušanje besplatno, a sluša se preko interneta. Sam se pojam prvi put pojavio prije punih 15 godina u časopisu The Guardian kada je Ben Hammersley pokušao osmisliti naziv za taj novi, do tada nepoznat medij. Riječ pod „posudio“ je od Appleova iPoda, a od riječi broadcast (emitiranje) njezin nastavak -cast.
Podcast je poseban po tome što u vrlo kratkom roku svaka snimljena emisija može doći do vrlo velikog broja ljudi širenjem mrežom (koristeći RSS sustav), a za to je potrebno ili računalo ili pametni telefon. Ne postoji nikakvo ograničenje o temama i pojedincima koji mogu snimati podcaste, a upravo to stvara široku lepezu mogućnosti.
I to se napokon počelo ostvarivati i na hrvatskoj sceni. Međutim, nemoguće je ne primijetiti da i dalje ima pregršt podcasta koje vode muškarci ili su redovito u većem broju pozivani kao gosti.
Ipak, žene su se počele boriti za svoj komadić podcast scene i pokazale da itekako imaju o čemu govoriti i da zaslužuju da ih se čuje.
Slušanje podcasta aktivira dijelove našeg mozga koji smanjuju razinu stresa.
Primjerice, tu je Marina Kolar i njezin podcast Od A do Žena koji predstavlja stvarne životne priče stvarnih žena koje su na svom putu do uspjeha itekako morale proći kroz trnje. Maša Zibar i Nina Remenar s kolegom Filipom Jančikom vode podcast nemoj me. koji tematizira problematiku života mladih odraslih osoba, i žena i muškaraca.
Četiri prijateljice okupljene oko podcasta Babyroom posvećene su temi majčinstva, Katarina Mošketalo ima podcast posvećen putovanjima naziva Kilometri, dok Tea Zavacki obrađuje teme poduzetništva u podcastu Tea Time...
Uz još nekolicinu njih, to je sve od "ženskih" podcasta koji unose promjene.
MIA I SUPERMAME MIJENJAJU PODCAST SCENU
Porazgovarali smo s autoricama dva sjajna podcasta koji zaslužuju da ih se čuje – Mijom Biberović, partnericom i urednicom Netokracije, koja s kolegom Ivanom Brezakom Brkanom vodi tzv. Netokracija podcast koji obrađuje teme iz svijeta digitalne industrije, te Martinom Friganović, koja s kolegicom Sonjom Švajhler vodi podcast Supermame, nazvan tako prema njihovu istoimenom portalu.
Obje su složne u tome da se hrvatska podcast scena napokon pokreće, no Mia upozorava i na drugu stranu te priče.
Bojim se da se prevelik fokus stavlja na videoformat. Mi smo se odlučili na kombinaciju videa i audija jer smo manjim istraživanjem došli do toga da osobe s ovih područja, koje nam je ciljana skupina, i dalje radije gledaju sadržaj na YouTubeu nego što doista koriste platforme koje podržavaju audioformat.
Treba imati na umu da je streaming servis Spotify tek nedavno postao dostupan kod nas, Deezer također tek odnedavna ima podršku za podcaste, tako da su oni koji su slušali ovu vrstu sadržaja morali koristiti za to specijalizirane platforme, poput Apple ili Google Podcasta. A to su bili rijetki - lakše je bilo konzumirati sadržaj tamo gdje ga već ima, a to je YouTube.
I tako je na našim područjima većina podcasta zapravo 'show' na YouTubeu, a zaboravlja se da je podcast zapravo serija audiozapisa ili audiovizualnih zapisa koji se mogu preuzeti na uređaj za slušanje.
Gledanje je tu sporedno, stoga apeliram na sve one koji kreiraju podcaste da naprave i audioverziju te je distribuiraju putem podcast platformi. Nema nas puno koji smo vjerni takvom formatu, ali tu smo, ističe Mia Biberović.
ZAŠTO IM SE OKREĆEMO?
No što je to što nas uopće privlači podcastima? Zašto ih volimo slušati i sve više uranjamo u njih?
Uvijek su dostupni. Možete ga slušati dok nešto radite, dok se vozite u autu, dok dojite, dok vježbate... I Sonja i ja smo privatno slušale dosta podcasta prije nego što smo odlučile pokrenuti svoj. Kada smo to odlučile napraviti, na našoj sceni ih je postojalo možda desetak (pritom mislim na podcast u njegovom iskonskom formatu – audio).
Pokretanje podcasta činilo nam se kao točka na i svega onoga što radimo. Htjele smo da se naše slušateljice u tih sat vremena osjećaju kao da su na kavi s najboljom prijateljicom koja im iskreno priča o svojim iskustvima te ih savjetuje, ono što je svakoj mami potrebno, govori nam Martina.
Tako su teme njihova podcasta vezane prvenstveno uz majčinstvo, ljubav i brak te popularne ženske teme ili teme o kojima se rijetko priča. Gošće su im mame poduzetnice, mame blogerice i naprosto mame koje balansiraju između posla i privatnog života, a nedavno su na podcastu izbacile i priče za laku noć koje su oduševile i one malene.
Žene se polako ali uspješno probijaju na hrvatsku podcast scenu.
Sličnim su se motivima, samo u domeni svoje struke, vodili i Mia i njezin suradnik Ivan.
On je velik ljubitelj ovog formata već više od desetljeća, stoga je oduvijek želio nešto slično i sam pokrenuti, a kad sam se ja prije otprilike tri godine iz Zagreba odselila u Osijek, nedostajali su nam naši razgovori uživo o stanju industrije i nekim drugim temama iz poslovnog svijeta koje nas zanimaju. Odlučili smo organizirati tjedni poziv gdje bismo o tome ciljano pričali, a potom smo te razgovore odlučili i snimati na daljinu te pretvoriti upravo njih u podcast u nadi da će naći svoju publiku. I tako je i bilo, govori Mia.
Danas u svojem podcastu ugošćuju osobe iz branše digitalnog marketinga, tehnološkog poslovanja i inovacija.
Poslovna-tehnološka industrija sama je po sebi zanimljiva da nije potrebno puno da se nađe zgodna tema. No problem je što je zajednica i dalje ne baš toliko brojna, stoga će i ovaj podcast uvijek ostati u njezinim okvirima. Možda se nekad odvažimo i na nešto što je više mainstream, ali zasad smo zadovoljni, zaključuje Mia.
KAKO SLUŠANJE PODCASTA UTJEČE NA NAŠ MOZAK?
Osim što su praktični za slušanje, podcasti imaju i pozitivan utjecaj na naš mozak. Naime, istraživanje koje je provedeno na Sveučilištu u Berkleyju 2016. godine pokazalo je da slušanje narativnih priča kao što je podcast može stimulirati određene dijelove mozga.
Primjerice, slušanje podcasta uz koji se možemo opustiti kao da smo na kavi s najboljom prijateljicom i usput se nasmijati aktivirat će frontalni režanj mozga i moždani korteks, a oni će poslati poruku da je sadržaj koji slušamo zabavan i opuštajući. To će pak sniziti razinu kortizola, a time i razinu stresa.
Kada slušamo motivirajuće podcaste, počinje se izlučivati i dopamin koji nas potiče na poduzimanje različitih radnji kao što je rad na vlastitim projektima, osobnom razvoju ili odnosima s drugima, ovisno o tematici. Ako se tome pridoda umirujući i zvonak glas osobe koja govori, izlučuje se i oksitocin, koji također znatno smanjuje razinu stresa i anksioznosti, a često se koristi i u terapiji depresije.
Sve je to i više nego dovoljno da se okrenemo podcastima i čujemo ono što sjajne žene s naše scene imaju reći.