Koža malih beba osjetljivija je od kože odraslih jer nije u potpunosti anatomski razvijena. Stoga ne čudi da je pelenski osip najčešći oblik iritativnog dermatitisa u dojenačkoj dobi. Kako stati na kraj pelenskom osipu i kada potražiti liječničku pomoć, otkriva dermatovenerologinja Suzana Ožanić Bulić

Pelenska regija kod novorođenčadi i malih beba posebno je osjetljivo područje. Izloženo je djelovanju brojnih agresivnih čimbenika. Kada oni nadvladaju obrambene mehanizme kože, dolazi do pelenskog osipa. Radi se o iritaciji kože kao posljedici interakcije stolice i urina, osobito ako je konzistencija stolice proljevasta zbog infekcije ili virusa, otkriva dermatovenerologinja Suzana Ožanić Bulić u emisiji ''Zdravlje na kvadrat''.

Takva stolica dodatno iritira, aktiviraju se razni enzimi, oslobađa se amonijak iz urina koji mijenja pH kože i remeti kožnu barijeru. Na pelenskoj regiji pojavljuje se oštro ograničeno crvenilo. U težim oblicima bolesti mogu se javiti pliće ili dublje ranice. Promjene se mogu proširiti i izvan pelenske regije kao jedna reakcija autosenzibilizacije, napominje Bulić.

Pelenski osip se događa najčešće kada je koža dugotrajno u dodiru s vlažnom pelenom, bilo zbog proljevaste stolice ili ako je rjeđe previjano. Isto tako primjena antiobiotika kod djeteta ili majki koje doje može dodatno poremetiti lokalnu floru u koži i kod djeteta razviti predispoziciju za nastanak takvih promjena, kazala je doktorica Bulić.

Iako se često pojavljuje,  pogotovo u dobi djeteta od 9 do 12 mjeseci, pelenski osip nije opasan. Često prođe sam od sebe uz kvalitetnu njegu kože. Međutim, može biti opasan u trenucima kada je koža jako oštećena, kada se naseli gljiva, virus ili bakterija na takvu oštećenu kožu koja onda zahtjeva dodatno liječenje pripravcima poput antibiotika ili pripravcima kojima liječimo virusne infekcije, nadodala je Bulić.

Pelenski osip se može dogoditi u trenucima kada je koža jako oštećena, kada se naseli gljiva, virus ili bakterija na takvu oštećenu kožu koja onda zahtjeva dodatno liječenje pripravcima poput antibiotika ili pripravcima kojima liječimo virusne infekcije

VAŽNOST PRAVILNE NJEGE

Uz to, važno je na pravilan i pažljiv način njegovati kožu i pobrinuti se da je pelenska regija dobro posušena. Pri svakoj promjeni pelena kožu treba dobro očistiti, ali pri tome ne koristiti vlažne maramice već čistu vodu ili sredstva poput kreme za čišćenje bez ispiranja. Uz to, treba obilno nanijeti zaštitnu kremu, savjetuje Suzana Ožanić Bulić.

Marka i vrsta pelena nisu bitne, jer je većina današnjih pelena načinjena od visoko upijajućih materijala. Ono što je važno je da se pelene često mijenjaju. Razliku čini kakve se kreme nanose. Za njegu pelenske regije se svakako preporučuju masnije emolijentne kreme koje će napraviti zaštitni sloj i na taj način spriječiti iritativni učinak stolice i urina na kožu, savjetuje doktorica.

Pročitajte i kakve pelene odabrati-platnene ili jednokratne?

U slučaju kada su promjene dugotrajne i opsežne, ako se pojave ranice, svakako treba dijete odvesti dermatologu. Promjene koje se vraćaju mogu upućivati na neku drugu sistemsku bolest, poput nedostatka cinka,a to je svakako razlog za posjet liječniku.

Sve što trebate znati o pelenskom osipu pogledajte u prilogu emsije ''Zdravlje na kvadrat''.