Slatkiši su slabost mnogih, ali moguće je uz jedan trik smanjiti želju za slatkim.

Pretjerana konzumacija namirnica prepunih šećera, naročito ako je riječ o tvornički prerađenoj hrani, može prouzročiti i zdravstvene tegobe kao što su dijabetes, pojavu gljivica koje se hrane šećerom, pretilost, nadutost, zadržavanje vode, letargija, nedostatak hranjivih sastojaka, oslabljeni imunološki sustav i brojne druge.

Iako je ključ uvijek u uravnoteženoj prehrani, postoji nešto što nam u svega nekoliko sekundi može pomoći zaustaviti želju za slatkim. Riječ je o fermentiranoj hrani, dobivenoj procesom fermentacije.

To je proces u kojemu mikroorganizmi, poput kvasaca i bakterija, pretvaraju ugljikohidrate, primjerice škrob i šećere, u alkohol i kiseline. Alkohol i kiseline prirodni su konzervansi koji fermentiranoj hrani daju karakterističnu aromu i kiselost.

Tu se ubrajaju fermentirani mliječni proizvodi kao što su jogurt, kefir, sirevi, potom kiseli kupus, masline, egzotična jela kao što su tempeh, natto, kombucha i miso, no ne treba zanemariti ni pića poput jabukovače ili piva.

I sva ta hrana i piće može itekako smanjiti našu želju za slatkim.
KAKO FERMENTIRANA HRANA SMANJUJE ŽELJU ZA SLATKIM?

1. Obnavljanje mikroflore
Jeste li znali da prekomjerna konzumacija šećera zapravo mijenja mikrofloru u našim crijevima? Rafinirani šećer i ugljikohidrati mogu dovesti do neravnoteže u crijevnim bakterijama, što je dio razloga zašto žudite za više šećera.

No fermentirana hrana sadrži širok raspon probiotika ("dobrih" bakterija) koji pomažu u obnavljanju mikroflore, usput smanjujući želju za šećerom.

Jedan kefir ili nekoliko maslina smanjit će želju za slatkim.

2. Resetiranje razine pH
Previše šećera dovodi do vrlo kiselog okruženja u tijelu, što može dovesti do slabljenja imunološkog sustava i svih vrsta probavnih problema.

Fermentirani proizvodi djeluju suprotno ovoj kiselini, što dovodi do uravnoteženijeg, alkaliziranog okoliša. Uzrok mnogih tegoba: Sedam upozorenja da je tijelo previše kiselo

3. "Jede" dio šećera umjesto vas
Fermentacija obično uključuje pretvaranje šećera u kiseline. Na primjer, laktoza u mlijeku pretvara se u mliječnu kiselinu da bi se dobio mliječni kefir.

Dakle, ako konzumirate fermentiranu hranu ili piće, oni će "upiti" višak šećera iz druge hrane ili pića koja ste imali i smanjiti negativne učinke šećera. Pokazalo se također da fermentirana hrana može pomoći u održavanju normalne razine šećera u krvi, umjerenim skokovima inzulina i jačanju metabolizma.

Sve su ovo dovoljni razlozi da barem povremeno konzumiramo fermentiranu hranu. Uostalom, nije loše uvijek u hladnjaku imati kefir ili staklenku maslina.