Nasilje u obitelji nije privatna stvar pojedinca to je ozbiljan društveni problem koji možemo prepoznati i rješavati svi. Kampanja pod nazivom 'To je i tvoja stvar' nastala je kao direktan odgovor na najčešće izgovorenu frazu kada se dogodi nasilje nad ženama – 'Neću se miješati to nije moja stvar'. Upravo u tome je prvi problem 'To je i tvoja stvar', to je stvar društva u cjelini kojeg je svatko od nas dio


U posljednjih 5 godina u Hrvatskoj je od strane nasilnog partnera ubijeno 300 žena. Samo prošle godine u Hrvatskoj su ubijene 23 žene, 11 od osoba bliskih njima. Žene su bile žrtve u više od 600 nasilnih slučajeva samo prošle godine, u 30 posto slučajeva pretučena žena je privedena u policijsku postaju zajedno s nasilnikom.

Šokantne su to statistike koje povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama upozoravaju kako odgovornost te prepoznavanje žrtve i počinitelja leži na svima nama, kao i pružanje pomoći. Naime, podrška obitelji i prijatelja je neprocjenjiva, a osim toga izuzetno je važno žrtvi dati informacije o centrima za pomoć i podršku.

Činjenica je i da se upravo na poticaj bliskih osoba žene i odluče na prvi korak pronalaska pomoći i izlaska iz zajednice s nasilnikom.

Žena koja je izložena nasilju u obitelji nikada nije kriva za nasilje, uvijek i bez opravdanja je kriv i odgovoran počinitelj nasilja. Žene često traže opravdanja za supruga/partnera jer je teško prihvatiti što se događa.

Podrška koju bliske osobe mogu pružiti ženi koja je izložena nasilju o obitelji od neprocjenjive je važnosti. Nakon toga važno je dati informacije o servisima za pomoć i podršku. Ponekad je lakše najprije obratiti se udrugama koje se bave zaštitom žena i djeca žrtava nasilja u obitelji, primjerice putem SOS telefona ili savjetovališta, nego otići na policiju, kaže Paula Bogović psihologinja riječke Udruge za zaštitu obitelji.

Internetska stranica www.sigurnomjesto.hr mogla bi biti prva stanica izlaska iz kruga nasilja. Tamo se mogu pronaći popis i kontakti svih institucija koje mogu pomoći na bilo koji način - od bolnica i sudova pa sve do skloništa i savjetovališta.

Žrtvama nasilja u obitelji možemo pomoći na više načina.

Biti dostupan ženi koja se suočila s obiteljskim nasiljem, saslušati je i pružiti potrebne informacije (kome se može obratiti) savjeti su za pomoć psihologinje Bogović, napominjući kako je važno znati da je za nasilno ponašanje odgovoran počinitelj, onaj tko je nasilan je odgovoran za svoje ponašanje.

Nema podjele odgovornosti za nasilje u obitelji i premda neke žrtve zlostavljanja ponekad misle kako su 'zaslužile takvo ponašanje', trebaju osvijestiti kako nisu one krive za nasilno ponašanje svojih partnera.

ŽRTVA NIKADA NIJE KRIVA ZA NASILJE

Žena koja je izložena nasilju u obitelji nikada nije kriva za nasilje, uvijek i bez opravdanja je kriv i odgovoran počinitelj nasilja. Žene često traže opravdanja za supruga/partnera jer je teško prihvatiti što se događa.

Nije lako priznati da je brak neuspješan, priznati sebi samoj da je suprug nasilan i da ugrožava obitelj. Prepoznavanje i priznavanje nužni su preduvjeti kako bi došlo do sljedećeg koraka, a to je donošenje odluke i traženje pomoći i podrške kako bi zaštitili sebe i djecu. Opravdavanje nasilnog ponašanja drži ženu u krugu nasilja i onemogućuje njezino aktivno suočavanje s problemom, kaže Bogović.

Prepoznavanje i priznavanje nužni su preduvjeti kako bi došlo do sljedećeg koraka, a to je donošenje odluke i traženje pomoći i podrške kako bi zaštitili sebe i djecu

Nažalost statistike pokazuju kako žene i do deset godina ostanu u nasilnom odnosu prije nego nešto poduzmu. Osim toga ženama je često teško priznati ili čak i prepoznati da se nasilje događa upravo njoj. U takvoj situaciji za početak treba vjerovati instinktu. Žrtva nasilja može biti svatko, bez obzira na obrazovanje, dob, spol, status, rasu, nacionalnost i materijalnu situaciju.

Iskustvo pokazuje da s protekom vremena nasilje eskalira čime ugroženost žene i djece postaje sve veća, pojašnjava psihologinja Bogović, dodajući kako nasilje u obitelji pretpostavlja zloupotrebu moći u odnosima koji se ne temelje na jednakosti.

No razlozi ostanka sa nasilnikom duži niz godina su kompleksni i višestruki.

Neke od njih su strah za fizičku sigurnost sebe i djece, poricanje, sram i poniženje zbog kojeg ne želi da drugi saznaju što se događa u obitelji, osjećaj dužnosti da spasi brak, prenaglašavanje partnerovih dobrih osobina, nisko samopoštovanje i uvjerenje da je sve njena pogreška, ekonomska ovisnost, nepovjerenje u sustav, nabraja psihologinja, pojašnjavajući kako se često puta žena upravo na poticaj bliskih osoba iz okoline ili djece odluči napraviti prvi korak.

Ali iskustva žena koja su došla u sklonište su iznimno pozitivna i kažu  'da sam znala da je ovdje ovako poticajno i ohrabrujuće, odavno bih bila došla', ohrabruje psihologinja riječke udruge.

Sigurne kuće i udruge možete potražiti na ovim stranicama:

Sigurno mjesto

Popis skloništa i savjetovališta