Neki više, neki manje, ali svjesno ili nesvjesno lažemo svi. Katkad lažemo da bi se od nečega zaštitili, a nekad kako bismo postigli svoj cilj. Međutim, ma koliki maheri u tome bili, postoje mali signali koji nas u tome mogu odati. Donosimo 4 najočitija znaka koji opisuju lažljivca

Neverbalna komunikacija ili govor tijela čini čak 93 posto ukupnog dojma. Iako je većina nas tijekom života izrekla mnogo malih ili velikih laži, stručnjaci objašnjavaju kako je sam čin laganja vrlo stresan. Srce nam počinje brže kucati, krv se povlači iz unutarnjih organa u mišiće, a disanje postaje plitko.

Isto tako, kada lažemo, ono što izgovaramo često se ne podudara s načinom na koji to govorimo. Psiholog Boris Blažinić izdvojio je neke od najčešćih reakcija tijekom razgovora koje opisuju lažljivca.

Zamuckivanje, promjena tona glasa i objašnjavanje koje uključuje puno detalja, simptomi su laži koje je vrlo lako pročitati, posebno ako poznajete osobu

1. Nervoza
Tapkanje nogama, nervozno pomicanje ruku, trljanje dlanova, igranje s kosom ili predmetima koji su nadohvat ruke klasični su simptomi nervoze i stresa uzrokovanih izgovaranjem laži. U tu priču uklapa se i reakcija rumenih obraza i pojačanog znojenja.

2. Dodirivanje lica
Ako osoba tijekom razgovora često dodiruje bradu, usne ili nos to može biti pokazatelj laži. Prikrivanje usta tijekom laži je prirodna reakcija koje najviše primjećujemo kod djece, kada izgovore nešto krivo ili neistinito pa sami sebi refleksno dlanom pokriju usta.

3. Skretanje pogleda
Ako osoba tijekom razgovora često skreće pogled sa sugovornika, postoji velika šansa da nije iskrena. Skretanje pogleda, a posebno u lijevu stranu, je refleks koji zapravo opisuje pretraživanje memorije kako bi došli do potrebnih podataka koji bi se trebali uklopiti u lažnu priču.

4. Način govora
Zamuckivanje, promjena tona glasa kao i objašnjavanje koje uključuje puno detalja, simptomi su laži koje je vrlo lako pročitati, posebno ako poznajete osobu koja vam pokušava 'prodati' priču.

Isto tako, osobe tijekom laži pričaju sporije i vrlo kontrolirano jer je riječ o događaju koji nije doživljen, već je izmišljen te tako pokušavaju 'kupiti' vrijeme kako bi smislili što bolju laž.

Više u In Magazinu.