Pariško razdobolje: Prva od tri izložbe posvećene Vlahi Bukovcu otvara se u Galeriji Klovićevi dvori

Prva od tri izložbe posvećene Vlahi Bukovcu - "Vlaho Bukovac 1/3 – pariško razdoblje" otvara se 18. siječnja u Galeriji Klovićevi dvori, u okviru projekta pripremljenog u suradnji s Kućom Bukovac iz Cavtata kojim će se kroz tri zasebne izložbe predstaviti tri najznačajnija razdoblja Bukovčeva stvaralaštva, pariško, zagrebačko i praško

Podsjetit će se i na period njegove afirmacije u Engleskoj, Crnoj Gori, Srbiji, uključivši i buđenje domaće likovne sredine u Dalmaciji, a prvi put će se u Hrvatskoj predstaviti djela iz Engleske i Francuske koje je radio za trgovce Vicars Brothers te pripadnike engleskoga visokog društva Richarda Le Douxa i Samsona Foxa.

Djela za izložbu dolaze iz Velike Britanije, Francuske, Slovenije, Srbije, Vojvodine, Crne Gore, a kao posebnu atrakciju, koja će se također prvi put predstaviti hrvatskoj javnosti, iz Klovićevih dvora najavljuju monumentalnu kompoziciju Isus prijatelj malenih iz crkve Franjevačkog samostana u Tomislavgradu (dimenzija 3 x 4,40 m), nagrađenu 1888. na pariškom Salonu.　

Djela za izložbu dolaze iz Velike Britanije, Francuske, Slovenije, Srbije, Vojvodine, Crne Gore

Na izložbi surađivali ugledni međunarodni znanstvenici

Autorice izložbene koncepcije su viša kustosica Galerije Klovićevi dvori Petra Vugrinec i kustosica Kuće Bukovac Lucija Vuković.

Koautori izložbe su ugledni svjetski znanstvenici - Rachel Rossner, američka povjesničarka umjetnosti, engleski povjesničar umjetnosti Alex Kidson, Jadranka Beresford-Peirse, osnivačica međunarodne Zaklade hrvatskih spomenika koja godinama nastoji detektirati Bukovčeva djela u Velikoj Britaniji, akademik Radoslav Tomić s Instituta za povijest umjetnosti iz Splita i Igor Borozan, izvanredni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu.　

Namjera ovoga opsežnog projekta je sublimirati sva novija dosadašnja istraživanja o Vlahu Bukovcu, rodonačelniku hrvatskog modernog slikarstva, provedena u Hrvatskoj, ali i izvan nje, jer Bukovac je posljednjih godina postao predmetom istraživanja međunarodnih stručnjaka, ističe se u najavi. Željeli bismo uključiti opus ovoga umjetnika u dijalog sa suvremenicima, te jezikom suvremene vizualne prezentacije prodrijeti dalje od lokalnoga promišljanja, dodaje se.　

Uz izložbu priređena i popratna događanja

U okviru popratnog programa izložbe održat će se predavanja Alexa Kidsona, 19. siječnja, te posebno vodstvo Rachel Rosner 20. siječnja. 　

Proslavljeni engleski povjesničar umjetnosti Alex Kidson, stručnjak je za rano englesko i viktorijansko slikarstvo, održat će predavanje "Vlaho Bukovac i njegovi engleski pokrovitelji".　

Kidson istražuje Bukovčeva djela naručena od Samsona Foxa i Richarda Le Douxa kao glavnih kolekcionara njegovih djela u Engleskoj, a u novije je vrijeme otkrio nepoznato djelo Vlahe Bukovca o čemu je održao predavanje u West Derby Society.

U svom će se zagrebačkom predavanju posebno osvrnuti na djela pristigla za izložbu iz Engleske - nikad izlaganu Bukovčevu sliku cijeloga portreta Laure Le Doux i portret engleskom milijardera Samsona Foxa. 　

Kidson je bio glavni kustos triju izložaba o Vlahi Bukovcu koje su se održale prije desetak godina pod nazivom "Searching for Blaise: Vlaho Bukovac (1855 – 1922) and his Northern Patrons" (Walker Art Gallery, Liverpool, Mercer Art Gallery, Harrogate i Bonhams, London).　

Dan kasnije još jedna koautorica izložbe, Rachel Rosner, vodit će posjetitelje izložbom, s posebnim osvrtom na Bukovčev opus pariškog Salona i crnogorski ciklus te dosad nepoznate informacije o Bukovčevom ranom opusu.

Rossner je doktorirala je na Sveučilištu u Chicagu s temom "Great Expectations: The South Slavs in the Paris Salon Canvases of Vlaho Bukovac and Jaroslav Čermak", te je za izložbu obradila upravo navedene cjeline podastrijevši mnoštvo do sad nepoznatih informacija o Bukovčevu ranom opusu.　

Izložba u Klovićevim dvorima bit će otvorena do 11. ožujka. Na drugoj izložbi prikazat će se slikarevo razdoblje provedeno u Zagrebu, Cavtatu i Beču (1893.–1903.), a na trećoj njegovo praško razdoblje (1903.–1922.).