Tijekom jesenskih i zimskih mjeseci učestala je pojava akutnih respiratornih infekcija kod djece.
Zato smo o tome porazgovarali sa specijalistom pedijatrije Rokom Munđarom. Objasnio nam je zašto dolazi do toga, kako što učinkovitije pomoći djetetu kod kuće, ali i kada je vrijeme za posjet liječniku.
Akutne respiratorne infekcije češće se javljaju u zimskim mjesecima, a lako se šire u zatvorenim prostorima ili kolektivima, kao što su jaslice, vrtići i škole i drugi prostori u kojima boravi veći broj djece. Prenose se kapljičnim putem (kihanje, kašljanje) ili preko prljavih ruku i predmeta na kojima zaostane respiratorni sekret.
Uzročnici respiratornih infekcija u najvećem su postotku virusi (90 posto) i bakterije. Velik broj akutnih infekcija dišnog sustava ograničen je samo na gornji dišni sustav i najčešće nije potrebno liječenje u smislu antibiotske terapije, već samo simptomatska terapija, odnosno olakšavanje simptoma, govori nam dr. Munđar.
Ovisno o dobi djeteta mijenja se i klinička slika bolesti, no uobičajeni simptomi ovih infekcija uključuju kašalj, umor, začepljen nos ili sekreciju iz nosa i povišenu tjelesnu temperaturu.
Kako kod kuće pomoći djetetu s prehladom?
Svaki roditelj želi znati kako što brže i što učinkovitije pomoći djetetu. Evo što sve savjetuje dr. Munđar.
1. Čišćenje nosa
Jedna od osnovnih terapijskih metoda kojima olakšavamo dojenčadi i manjoj djeci disanje kod prehlade jest čišćenje nosa fiziološkom otopinom. Dijete se može staviti u naručje i obilno se nakapa fiziološka otopina u nosnice. Zatim se uz pomoć aspiratora, ručne pumpice ili nastavaka za kućni usisavač isisava sekret iz nosa. Nos se na taj način može čistiti nekoliko puta dnevno. Time se djetetu olakšava disanje, održava se higijena i sprječava zadržavanje virusa u nosnoj šupljini.
Stariju djecu koja su naučila ispuhivati nos potrebno je poticati da to redovito čine i da prljave maramice bace u smeće te nakon toga operu ruke. Ako kašlju ili kišu, neka to čine u maramicu ili gornji dio rukava.
2. Inhalacije fiziološkom otopinom
Jedna od čestih terapijskih mjera koju preporučujemo kod prehlade i kašlja jesu inhalacije fiziološkom otopinom. U tu svrhu koristi se električni inhalator. Inhalacije pomažu ovlaživanju dišnog puta i razrjeđivanju sekreta te samim time olakšavaju izbacivanje sekreta kašljem. Mogu se primjenjivati tri do četiri puta dnevno.
Tijekom prehlade također treba osigurati odgovarajuću vlažnost zraka u prostoriji u kojoj djeca spavaju. To možete učiniti stavljanjem već za to predviđenih pomagala s vodom na radijator ili upotrebom električnog ovlaživača zraka. Nije preporučljivo korištenje eteričnih ulja ili drugih kemijskih supstanci, a potrebno je obvezno izbjegavati pušenje u prostorima u kojima dijete boravi jer ono može dodatno iritirati dišne puteve i pogoršati bolest.
3. Adekvatna hidracija i odmor
Kod svake respiratorne bolesti potrebna je adekvatna hidracija organizma, a potrebe za dnevnim unosom tekućinom osobito su povećane kada dijete ima povišenu tjelesnu temperaturu. Potaknite ga da pije puno tekućine – vodu, tople čajeve, bistru juhu – ovisno o djetetovoj dobi. Tekućina vlaži i umiruje sluznicu dišnog sustava te olakšava izlučivanje sluzi. Pobrinite se da se vaše dijete dovoljno odmara jer se njegovo tijelo bori s virusima kada je prehlađeno.
4. Kontrola tjelesne temperature
Respiratorne infekcije često prati i povišena tjelesna temperatura, stoga je uputno u nekoliko navrata dnevno provjeravati je, a osobito je to važno učiniti prije spavanja. Kod manje djece tjelesna temperatura mjeri se rektalno, a kod veće djece aksilarno, tj. pod pazuhom. Ako dijete ima povišenu tjelesnu temperaturu višu od 38 stupnjeva, potrebno je primijeniti antipiretik.
Najčešće korišteni lijekovi u tu svrhu su paracetamol, koji se dozira 10-15 mg/kg tjelesne težine djeteta po jednoj dozi, i ibuprofen, koji se daje u jediničnoj dozi od 10 mg/kg djetetove tjelesne težine.
Ako se tri dana tjelesna temperatura nikako ne snižava, treba posjetiti pedijatra.
Temperaturu je potrebno ponovno provjeriti jedan sat nakon primjene lijeka. Ako je ista ili viša, potrebno je primijeniti drugi lijek. Navedeni lijekovi imaju i analgetski učinak te se mogu primjenjivati i za olakšanje bolova kod djece.
Kada je vrijeme za posjet liječniku?
Dakako, u tom razdoblju svakog roditelja najviše muči pitanje je li i kada je vrijeme za posjet liječniku.
Posjet liječniku preporučljiv je ako povišena tjelesna temperatura traje dulje od tri dana ili se teško spušta primjenom odgovarajućih doza antipiretika. Ako je dijete poremećenog općeg stanja, blijedo, ima plavičaste usne, slabo reagira na podražaje, ako ima znakove otežanog disanja (diše nosnim krilima, uvlači jamicu ispod vrata, diše trbuhom), kašlje poput laveža, ako stenje, odbija hranu i tekućinu ili ima osip, potrebno je javiti se na pregled nadležnom liječniku.
Novorođenčad i dojenčad do tri mjeseca života imaju nezreo imunosni sustav, zbog čega je potreban dodatan oprez. Obvezan je odlazak pedijatru ako imaju povišenu tjelesnu temperaturu ili jedan od navedenih simptoma, ističe dr. Munđar.
Dodaje i kako su moguće komplikacije prehlade koje uključuju upalu srednjeg uha, sinusitis i bakterijsku upalu pluća i u tim slučajevima indicirana je antibiotska terapija.
Kod iznimno male dojenčadi najteža komplikacija može biti bronhiolitis, kada infekcija zahvaća donje dišne puteve i smanjuje dotok zraka u dišne puteve. Za manju djecu može biti opasan i laringitis, kada se infekcija preseli u područje oko glasnica. U takvim slučajevima djeca vrlo teško dišu i snažno kašlju uz karakterističan prateći zvuk sličan lavežu psa.
Dr. Roko Munđar napominje da u slučaju kada kod roditelja postoji bilo kakva zabrinutost u vezi simptoma djeteta, ne bi se trebali ustručavati nazvati nadležnog liječnika ili pedijatra za savjet o daljnjim mjerama liječenja djeteta.