U četvrtak je u organizaciji Ženske sobe predstavljena nacionalna kampanja koja ima za cilj podići svijest o problematici seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima te zagovara uvođenje edukacijskih i prevencijskih programa u srednje škole.
U Hrvatskoj se prosječno godišnje prijavi 560 do 1000 kaznenih djela protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je 2019. prijavljeno je 426 kaznenih djela protiv spolne slobode, te 838 kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
To je rodno uvjetovano nasilje, istaknula je koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula dodavši da podaci Vijeća Europe pokazuju da će jedno od petero djece do svoje 18 godine doživjeti neku vrstu seksualnog nasilja.
Kampanja se provodi u okviru projekta 'Seksualno nasilje - edukacijski i prevencijski program'
U 93 posto slučajeva, kada su žrtve djeca mlađe dobi, počinitelji seksualnog nasilja su poznate osobe, roditelji, članovi obitelji, a u kasnijoj dobi to su vršnjaci, prijatelji, partneri, kazala je Mamula. Cilj je nacionalne kampanje podići svijest o tom problemu, te kroz različite oblike oglašavanja doći do što šire publike.
Mamula je istaknula da je potrebno educirati djecu, njihove roditelje te osobe koje se bave s djecom, ali i promijeniti društvenu stigmu prema žrtvama seksualnog nasilja, koja se ogleda u prebacivanju odgovornosti sa žrtve na počinitelja.
Kampanja se provodi u okviru projekta "Seksualno nasilje - edukacijski i prevencijski program" (SNEP) koji financira Europska unija, a u kojemu uz Žensku sobu, sudjeluju pravobraniteljica za djecu, Plavi telefon i druge organizacije.
Do kraja veljače SNEP u 31 srednjoj školi
Uz nacionalnu kampanju, razvijen je i edukacijski program o seksualnom nasilju, za učenike srednjih škola, koji će se do kraja veljače 2020. godine implementirati u 31 srednjoj školi. Njime će biti obuhvaćeno 2500 učenika, koji će kroz šest preventivnih radionica biti educirani o temama seksualnog nasilja općenito, u obitelji, elektroničkom seksualnom nasilju te onome u mladenačkim vezama.
Učenici koji su pohađali pilot radionice, nakon njih su pokazali veću razinu znanja, empatije te informiranosti o mogućnostima pomoći i podrške, a manje su održavali većinu predrasuda o seksualnom nasilju, istaknula je Mamula.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević izjavila je da ta ustanova, kao i Odbor za pravo djeteta, upozorava je da Hrvatska nema dovoljno sustavno organiziranih preventivnih programa koje se odnose na područje seksualnog nasilja. Osim u nedostatku prevencije, problem vidi i u neefikasnom sankcioniranju seksualnog nasilja, dugotrajnim sudskim postupcima i neprimjerenim sankcijama.
Društvo kojemu je stalo do djece provoditi programe, ali i zalagati za strože sankcioniranje kaznenih djela seksualnog nasilja kod djece, zaključila je Pirnat Dragičević. (Hina)