Građanski odgoj i obrazovanje (GOO) od ove se školske godine primjenjuje u 6 riječkih osnovnih škola. Taj školski predmet, prema riječima profesora koji ga provode, potiče učenike na promišljanje i raspravu, prikupljanje dodatnih materijala i aktivno sudjelovanje u školskoj i lokalnoj zajednici. U nastavku pročitajte neke od važnih poglavlja priručnika za GOO, "Učenik građanin" na koja bi se i roditelji ponekad trebali podsjetiti.

Sve zainteresirane osnovne škole u Rijeci od iduće nastavne godine moći će uvesti izvannastavnu aktivnost Građanski odgoj i obrazovanje (GOO).

Predmet je već prošao eksperimentalnu fazu u šest riječkih osnovnih škola, (OŠ Nikola Tesla, OŠ Vežica, OŠ/SE Dolac, OŠ Podmurvice, OŠ Trsat, OŠ/SE San Nicolo) čiji će učenici sutra, 1. lipnja, u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku prezentirati svoje radove. 

Promjena na bolje počinje od nas samih. Pokažimo svojim primjerom kako aktivni građani svoju zajednicu čine boljim mjestom za život. Djeca to mogu.

Učenici vole sadržaje izvannastavne aktivnosti Građanski odgoj i obrazovanje iz razloga što su im teme vrlo bliske, životne, kao što se vidi iz naslova pojedinih lekcija u priručniku - govori Orjana Marušić Štimac, autorica priručnika i psihologinja u osnovnoj školi Nikola Tesla u Rijeci.

Vremena nam je uvijek premalo, učenici žele razgovarati i žele da ih se čuje. Učenicima otvaramo prostor za njihovu inicijativu i kreativnost, terenske akcije, susrete i razgovore s građanima, djelatnicima različitih institucija (mjesni odbor, općina, grad, Pravobraniteljica za djecu, udruge, sudovi, sabor RH itd. ).

Rekla bih da djeca uživaju u strategijama poučavanja koje jako vole a nisu u dovoljnoj mjeri zastupljene u redovnoj nastavi
- dodaje. 

Građanski odgoj i obrazovanje na rasporedu je jedanput na tjedan, uvodi su u 5. razredu osnovne škole i ne ocjenjuje se.

Smatram da smo obiljem nastavnih sadržaja u školama zaboravili kod djece razvijati istinske ljudske vrijednosti. Građanski odgoj i obrazovanje usmjerava fokus na ljude oko nas, na potrebu da jedni druge uvažavamo i prihvaćamo, da se međusobno pomažemo, da činimo dobro jedni drugima i zajednici u kojoj živimo. GOO nas upućuje na potrebu za promišljanjem svijeta koji nas okružuje i na potrebu da aktivno sudjelujemo u pokušajima da ga učinimo boljim za svih.
GOO nas uči da posebnu pažnju posvećujemo najpotrebitijima
- ističe Marušić Štimac.

Priručnik "Učenik građanin" preveden je i na talijanski jezik. Sadrži trideset tema koje potiču na promišljanje i raspravu, prikupljanje dodatnih materijala i aktivno sudjelovanje u školskoj i lokalnoj zajednici.

Kroz sate Građanskog odgoja i obrazovanja djeca će učiti kako sudjelovati u demokraciji, postat će urednici portala i uređivati vijesti, upoznat će se s prednostima i nedostacima društvenih mreža, volontiranjem, poduzetništvom..

U nastavku donosimo samo neka od važnih poglavlja iz kojih bi i odraslima ponekad trebale instrukcije:

1. MOJA I TVOJA PRAVA - NAŠA PRAVA

Ljudska prava zajamčena su svakom čovjeku na temelju njegova postojanja kao čovjeka. Neotuđiva su, što znači da ne mogu nikome biti oduzeta.

2. POŠTOVANI...

Svi želimo biti prihvaćeni i poštovani, to je jedna od ljudskih potreba koju nazivamo dostojanstvom (lat. dignitas; engl. dignity). Ljudsko dostojanstvo, naš ugled, čast i poštovanje drugih prema nama moraju biti isti, bez obzira na našu dob, spol, rasu, nacionalnost, vjeru, zdravlje, bogatstvo...

3. VOLIM ODLUČIVATI, MOGU SUDJELOVATI

Demokracija (grčki demos = narod, kratos = vladavina) oblik je društvenog uređenja u kojemu vlast ima narod, odnosno građani. U demokraciji se ne vlada nad ljudima, nego u ime ljudi.

4. DRUŠTVENE MREŽE

Jednom kad svoje fotografije i osobne podatke postavite na internet, oni tamo ostaju zauvijek. Stoga dobro razmislite želite li da sve fotografije budu dostupne svima u svakom trenutku jer tada vaša privatnost postaje javna. Treba također znati da nije dopušteno objavljivati tuđe fotografije i osobne podatke bez dopuštenja, kao ni otvarati lažne profile. To je kažnjivo Zakonom.

5. JA SAM JA

Identitet ili ja skup je osobina koje pojedinca, pojedinu osobu čini jedinstvenim, prepoznatljivim i drukčijim od ostalih. Do puberteta najvažniju ulogu u razvoju identiteta imaju naši roditelji. S početkom puberteta tu ulogu preuzimaju prijatelji i vršnjaci, učenici u razredu, djeca u klubu. Mladi čvrstog identiteta, čvrstih mišljenja i stavova otporniji su na nagovaranja, pritiske i utjecaj medija.

6. TO ŽELIM, A ŠTO MI TREBA

Želja je težnja za ostvarenjem nečega. Želja je ono bez čega možemo živjeti, ali nam njezino ostvarenje život čini ugodnijim. Ono bez čega ne možemo živjeti ili bismo živjeli jako teško, nazivamo potrebom. Teško je preživjeti, naprimjer, bez vode. Onemogućavanje ostvarivanja osnovnih potreba nije pravedno i predstavlja kršenje ljudskih prava.

7. MOJI UZORI I IDOLI

Pored predviđenih sadržaja, učenici unaprjeđuju vještine komunikacije, rada u timu, samoprezentacije i prezentacije, javnih nastupa...

Svi popularni ljudi nisu istodobno i uspješni. Uspjeh se mora zaslužiti marljivim radom i upornošću.

8. VAŽNO JE SLUŠATI I POŠTOVATI DRUGOGA

Asertivan način je najpoželjniji način komuniciranja za sve nas. Naziv dolazi od engleskoga glagola to assert = izjaviti, iznijeti mišljenje i engleskog pridjeva assertive = uporan, samosvjestan, samopouzdan. Ponašati se asertivno znači jasno se izražavati uz upotrebu ja-poruka, aktivno slušati s namjerom da razumijemo sugovornika.

9. NE STAVLJAJ LJUDE U KUTIJE, ŠKATULE I LADICE

Da bismo se lakše i brže snašli u svijetu oko sebe, druge ljude svrstavamo u različite skupine ili kategorije. Na osnovi poznavanja jednog člana ili manjeg broja članova, te skupine nazivamo posebnim nazivima i svim članovima pripisujemo slične osobine. Tako stvaramo stereotipe. Kada o pojedincima koje smo svrstali u određenu skupinu donosimo zaključke, iako ih zapravo uopće ne poznajemo, govorimo o predrasudama.

10. POSTOJE LI MUŠKI I ŽENSKI POSLOVI

Razvijeni se svijet danas zalaže za postizanje rodne ravnopravnosti. Rodna ravnopravnost znači da je uloga muškaraca i žena u društvu jednaka, ravnopravna. To znači da ne bi trebalo biti "muških i ženskih" poslova u društvu, kao ni "maminih i tatinih" poslova u kući.

11. KAD VOLONTIRAŠ ČINIŠ DOBRO SEBI I DRUGIMA

Volontiranje potiče razumijevanje prema drugim ljudima i njihovu načinu života te omogućuje stjecanje različitih iskustava. Volontiranjem i pomaganjem stvara se bolja zajednica u kojoj živimo.

12. BITI NASILNIK NIJE COOL
Uzroci rizičnog ponašanja povezuju se s osobnošću učenika, obiteljskim, školskim i širim društvenim utjecajima. Takvi se učenici pokušavaju osloboditi ovisnosti o svojim roditeljima i zajednici, krše pravila i u konačnici mogu naštetiti sebi i drugima. Često su nasilni.

13. KORUPCIJA - NE, HVALA

Koristiti se tuđim radom je krađa. Učenici koji redovito pišu domaće zadaće ulažu u to velik trud i nije u redu da se rezultatima njihova rada koriste drugi. Korupcija označava zloupotrebu radi stjecanja koristi, podmićivanje, krivotvorenje. Nažalost je prisutna u svim dijelovima društva, a mito je najčešći oblik korupcije.

14. ODVAJAJ, ODLAŽI, OD SMEĆA ZEMLJU SPASI

Da bismo za- štitili i očuvali planet na kojemu živimo, važno je pravilno odvajati i razvrstavati otpad, a poslije ga odložiti na za to predviđeno mjesto.

15. I VAU I MIJAU IMAJU SVOJA PRAVA
Zakon o zaštiti životinja obvezuje nas da se brinemo o ljubimcima i njihovim potrebama, kao i o tome da oni pritom ne ugrožavaju druge životinje ili ljude.

Pročitajte cijeli sadržaj priručnika za građanski odgoj