Bilo da svoj dan jednostavno ne možemo zamisliti bez nje (osobito ako smo prošlu noć probdjeli), profesionalno smo vezani uz nju ili ju volimo (ali u umjerenim količinama), šminka je dio naše svakodnevice već stoljecima. Gotovo da i ne postoji društvo u kojem se ne pridaje pažnja ljepoti i njezi lica i tijela, jedino se proizvodi koji se koriste, kao i aktualno trendovi mijenjaju. U nastavku dm stručnjaci donose kratak pregled povijesti šminke i njezinu evoluciju tijekom stoljeća.
Prvi tragovi šminke
Prvi dokumentirani tragovi šminke datiraju još iz starog Egipta, i to oko 7.000 godina prije Krista. U starom su Egiptu žene, ali i muškarci, pridavali veliku pažnju njezi lica i tijela. Tako je zabilježeno kako su puno koristili balzam kako bi hidratizirali svoju kožu i učinili ju podatnom te kako bi izbjegli nastanak bora i velikih vrućina. Žene su očne kapke obrubljivale crnim ugljenom, a kapke bojale u zlatnu, tirkiznu ili crvenu boju. Iako je ova moćna civilizacija na kraju pala, egipatski make up koji je najbolje ustoličila Kleopatra, koja je i koristila najskuplje make up od sastojaka iz Sirije, i danas se smatra jednim od najsenzualnijih svih vremena.
Kako su to radili stari Rimljani
Smatra se kako su Rimljani intenzivno koristili šminku tijekom prvog stoljeća nove ere. Kao i Kleoptra, za tamnjenje trepavica i kapaka koristili su crni ugljen, a koristili su i pudere za izbjeljivanje kože, dok su na obraze nanosili rumenilo. Žene u drevnoj Perziji koristile su i kanu za bojenje kose i lica, koja se i danas koristi za crtanje po tijelu, kao i za bojenje kose.
'Žene u drevnoj Perziji koristile su i kanu za bojenje kose i lica, koja se i danas koristi za crtanje po tijelu, kao i za bojenje kose.'
Blijedo lice kao značajka srednjeg vijeka
Tijekom srednjeg vijeka, blijeda se koža smatrala plemenitom, pa su tako žene tragale za proizvodima kako bi postigle bljedolik izgled kože. Iako je obrubljivanje očiju tada već bilo dostupno i poznato, istraživanja pokazuju kako se nije koristilo jer jednostavno „nije bilo u modi“. Tako se smatra kako su njihove obrve bile prilično iščupane, a oči nenašminkane.
Doba renesanse
Blijedo lice i ružičasti obrazi bili su sinonimi ljepote tijekom renesanse. Kako bi posvijetlile svoje lice, žene su koristile i puder pod nazivom Aqua Toffana, koji je to ime dobio prema svojoj kreatorici, Giuliji Toffani. No, ovaj je puder bio otrovan te se smatra kako je prouzročio i oko 600 smrti, uglavnom muževa čije su žene bile nesretne. Naime, potonja gospođa podučila je svoje kupce da koriste ovaj puder samo kada su u blizini svojih muževa. Zbog toga je, smatra se, na kraju bila i pogubljena.
Šminkanje tijekom baroka i romantizma
Tijekom baroka šminkaju se podjednako žene i muškarci, a za vrijeme romantizma zdrav izgled kože zamijenila je poželjnost blijedo zelenkaste puti koja se postizala tinkturom na bazi limuna i šafrana. Žene bi si, primjerice, crtala krugove ispod očiju i štipkale obraze kako bi poprimili sjaj groznice.
Šminkanje danas
Povijest današnjeg make up-a započinje s pojavom filmske industrije. Max Factor je bio jedan od najpoznatijih filmskih vizažista čije su kozmetičke inovacije kreirale ne samo filmsku šminku, nego i svakodnevno šminkanje. Max Factor zaslužan je i za stvaranje looka poznatih holivudskih ikona, poput Ave Gardner, Jean Harlow i Marlene Dietrich, a 1916. po prvi je put započeo s prodajom sjenila i olovka za oči, izvan svijeta filmske industrije. Njegova je misao vodilja bila kako svaka žena može izgledati glamurozno uz upotrebu pravih alatki i vještog vizažista.
'Povijest današnjeg make up-a započinje s pojavom filmske industrije. Max Factor je bio jedan od najpoznatijih filmskih vizažista čije su kozmetičke inovacije kreirale ne samo filmsku šminku, nego i svakodnevno šminkanje. '