Ne starimo svi jednako, a novo istraživanje pokazalo je da Latinoamerikanke stare sporije od žena drugih narodnosti. Tajna njihove mladolikosti nije ni u posebnim tretmanima za kožu, ni u vježbanju već u nečem trećem

Znanstvenici sa Sveučilišta u Kaliforniji analizirali su 6000 uzoraka DNK žena i muškaraca između 30 i 90 godina koji su pripadnici nekoliko različitih narodnosti među kojima su bili Latinoamerikanci, bijelci, dvije skupine ljudi iz središnje Afrike, Afroamerikanci, Azijati i pripadnici domorodačke skupine Tsimane koji žive u Boliviji i genetički su povezani s Latinoamerikancima.

Ne starimo svi jednako, a novo istraživanje pokazalo je Latinoamerikanke stare sporije od žena drugih narodnosti

Nakon što su proučili biološku dob uzoraka uzetih ih krvi, mozga i sline, znanstvenici su zaključili ne samo da žene svih etniciteta žive duže od muškaraca nego i to da su biološki markeri u uzorcima krvi kod Latinoamerikanki u menopauzi 2,4 godine mlađi od uzoraka žena u menopauzi svih drugih narodnosti. Dakle, krv Latina bila je mlađa od krvi od drugih žena.

Znanstvenici ističu kako su potrebna dodatna istraživanja da bi se utvrdio točan uzrok ovakvog raskoraka u starenju, ali smatraju da na to ne utječu vanjski faktori. Pročitajte i koji dio tijela najbrže stari.

Uzrok sporijeg starenja Latina vjerojatno nije nešto na što bi ljudi prvo pomislili, kao što su pušenje i pretilost jer smo te faktore istražili. Također, nema veze s razlikama u novčanim primanjima ni obrazovanju jer smo analizirali i te odrednice. Ne mislim ni da prehrambene navike imaju veze sa sporijim starenjem jer smo pronašli da prehrana ima vrlo mali utjecaj na epigenetičko starenje krvi, odnosno na kemijske modifikacije DNK molekula što može utjecati na funkcioniranje gena, objasnio je Steve Horvath, profesor na Sveučilištu u Kaliforniji. Horvath vjeruje da vječnu mladolikost Latine mogu zahvaliti genetičkom nasljeđu.

Latinoamerikanci imaju genetičko nasljeđe domorodaca Tsimana koji žive gotovo kao u kamenom dobu. Tragaju za hranom i sade usjeve. Tsimani su imali najsporije epigenetičko starenje krvi u našoj studiji. Kod njih nema nekih kroničnih bolesti koje postoje u zapadnjačkom društvu, poput dijabetesa i bolesti srca, iako češće obolijevaju od upala zbog infekcija i parazita, pojasnio je Horvath te dodao da planira napraviti dodatna istraživanja u kojima bi proučavao i tkiva i organe.

Ne znam ni za jednu određenu dijetu ili fizičku aktivnost koja bi usporila učinak epigenetičkog starenja. Čini mi se da je sve to stvar gena, zaključio je profesor Steve Horvath.