Uživanje u slasnom obroku nerijetko ima svoju cijenu – umor zbog kojeg samo želimo zaspati, a ne vratiti se obvezama koje imamo, osjećaj nadutosti i letargičnosti.
Osjećamo li se tako povremeno, dok ostatak vremena pazimo na prehranu, nema razloga za zabrinutost, no svakodnevni umor izazvan obilnim obrocima može narušiti naše zdravlje.
Štoviše, riječ je o stvarnom zdravstvenom stanju koje je u medicini poznato kao postprandijalna somnolencija, a stručnjaci su otkrili nekoliko razloga zbog kojih se to događa.
Prije svega, na to utječe hrana koju konzumiramo. Namirnice koje obiluju ugljikohidratima i šećerima, te su usto industrijski prerađene, vrlo lako uzrokuju postprandijalnu somnolenciju. Upravo se zato nakon jedenja porcije riže, tjestenine, pizze ili hamburgera osjećamo letargično. No ako pripazimo na veličinu porcija koje unosimo, možemo znatno smanjiti takav osjećaj, a to je usko povezano s hormonima našeg organizma.
Naime, hormon grelin izaziva osjećaj gladi, dok nam hormon leptin signalizira da smo puni. Jedemo li prebrzo i ne ostavljamo si dovoljno vremena za temeljito žvakanje hrane, organizam neće moći reagirati na vrijeme, odnosno neće moći ispustiti leptin. Zato će osjećaj sitosti doći znatno kasnije, kada smo već konzumirali vrlo velike porcije. Upravo se tada stvara osjećaj nadutosti.
Postprandijalna somnolencija je stanje umora koji osjećamo nakon konzumacije obroka.
No u tome veliku ulogu može igrati i pomanjkanje određenih minerala i vitamina u organizmu, kao što su B12 i željezo, pa nas takvo stanje potiče na žudnju za određenom vrstom namirnice, najčešće prepunu ugljikohidrata i šećera.
Na pojavu umora nakon obroka utječe i mikrobiom – zajednica mikroorganizama koji žive u nama i na nama, a svatko od nas ima ih više od 100 trilijuna. Ako okružje zajednice mikroorganizama nije zdravo, može doći u svojevrsni sukob s apsorpcijom konzumirane hrane, dok snažan mikrobiom može utjecati na ublažavanje porasta razine šećera i hormonalnu ravnotežu.
Osobe koje su sklone alergijama ili pak intolerantne na sastojke poput laktoze posebno bi, prema dr. Richardu Firsheinu, specijalistu integrativne medicine, trebale bilježiti kako pojedina namirnica utječe na njihovo stanje nakon konzumacije. Naime, mnogi od njih mogu imati reakcije na hranu kojih nisu niti svjesni, a često su upravo one temeljni razlog umora nakon obroka.
KAKO DOSKOČITI UMORU?
Iako se u situacijama kada se osjećaj umora nakon obroka javlja vrlo često preporučuje posjetiti obiteljskog liječnika koji će uputiti na daljnje pretrage, već i sami možete početi unositi promjene te bilježiti stanje.
Prije svega, pripazite na to da vaša prehrana bude zaista uravnotežena, prepuna i vlakana, i ugljukohiddrata, i proteina, te minerala i vitamina.
Također treba pripaziti i na brzinu kojom jedemo. Nastojte osvijestiti svaki zalogaj, prožvakajte ga u sitne komadiće te tek potom progutajte kako bi se hormon leptin mogao aktivirati na vrijeme.
Posljednje, no možda i najvažnije, svakako je odlazak na pješačenje nakon obroka, ako je to moguće. Naime, tijekom samog čina obroka smanjuje se naša brzina disanja, što rezultira povećanjem ugljikova dioksida u organizmu koji dovodi do osjećaja umora. Šetnja će ponovno potaknuti stvaranje večih količina kisika i organizam napuniti energijom koja nam je potrebna.