Vozači koji trube i zvižde za ženama, možemo se složiti, česte su pojave na našim ulicama. No definira li to naše društvo kao uznemiravanje? Kada ima smisla reagirati, a kada reakcija može pogoršati situaciju? Kako će se svijest promijeniti kada više od pola ispitanih ljudi smatra da su žene ponekad same uzrokovale uznemiravanje zbog svojih stavova, ponašanja ili izgleda?
Jedan od najistaknutijih filmova koji problematizira ulično uznemiravanje žena na ulici je film ''Malèna'' iz 2000. godine talijanskog redatelja Giuseppea Tornatorea. Upečatljiva je scena u kojoj muškarci pokazuju interes prema glavnoj glumici (Monica Belluci) u ulozi atraktivne Malène. U poznatoj sceni muškarci zvižde za njom, a atmosfera scene i glazba koja prati radnju odaje dojam da su to potpuno prihvaćene društvene norme i ponašanja u tom malom talijanskom gradu. Iako se površnom interpretacijom taj film može ocijeniti kao djelo koje promovira objektivizaciju žena, zapravo je upravo suprotno.
Film temeljito ispituje zašto je loše gledati ženu samo kao objekt, veličati njezin izgled, a zanemariti pritom njezinu osobnost, postignuća i životne okolnosti. Također, ogledalo je realnosti koja prečesto žene objektivizira, ali film poziva na promjenu tih, nažalost, ustaljenih normi.
Da su te norme ustaljene i aktualne, dokazuje i istraživanje tvrtke L'Oréal Paris i IPSOS‑a iz 2023. pod nazivom '''Međunarodno istraživanje o seksualnom uznemiravanju u javnim prostorima''. Izdvajamo činjenicu da se 53 posto ispitanika izjasnilo kako smatra da su žene ponekad same krive za seksualno uznemiravanje zbog nekog svog postupka, izgleda ili ponašanja.
Šokantni podatak prikupljen među ženama ispitanicama iz 20 zemalja jest taj da je gotovo 80 posto žena doživjelo seksualno uznemiravanje na javnome mjestu. Brojka je velika, zvuči alarmantno i zato je važno znati kako prepoznati različite oblike uličnog uznemiravanja.
Upravo o tome razmišljaju u tvrtki L'Oréal Paris, koja je u suradnji sa Zakladom SOLIDARNA pokrenula globalnu kampanju "Uznemiravanje na ulici nikada nije tvoja krivica", koja je dio projekta ''Stand Up protiv uznemiravanja na ulici''.
Što sve može biti ulično uznemiravanje?
Prije saznanja kako postupiti u slučaju da ste žrtva uličnog uznemiravanja ili da ste svjedok takve nelagodne situacije važno je znati što se sve definira kao ulično uznemiravanje.
• neprikladni i neželjeni seksualni pogledi, geste, zurenje ili požudni pogledi zbog kojih se žene osjećaju nelagodno
• seksualno sugestivni ili nametljivi komentari ili šale o izgledu, odjeći, anatomiji zbog kojih se osjećate nelagodno
• zviždanje, dobacivanje komentara, ispuštanje zvukova ljubljenja, zavijanje ili oblizivanje usne na seksualan način
• nametljivost, traženje osobnih podataka ili stvaranje pritiska radi odlaska na spoj
• neprikladno i uporno nazivanje djevojkom, komadom, lutkom ili mačkom, nametljiva i uporna pitanja o privatnom ili seksualnom životu
• neželjeno dodirivanje, grljenje ili ljubljenje
• praćenje sa seksualnim namjerama
• pokazivanje na seksualan način, pokazivanje golog tijela ili masturbiranje
• pokazivanje seksualno eksplicitnih slika zbog kojih se osjećate nelagodno
• neželjeni i ponavljani pritisak za seksualne usluge, zahtijevanje da pokažete dijelove tijela
O svim tim situacijama žene ispitanice izjasnile su se u spomenutom istraživanju, a rezultate možete pogledati ovdje.
Na pitanje zašto prevladava mišljenje da su žene same krive za ulično uznemiravanje odgovara psihologinja Mila Podgornjak.
''Zastupljenost mišljenja da su žene same krive općenito je posljedica kulture i društvenih normi koje njeguju rodne stereotipe i patrijarhalne vrijednosti, a samim time opravdavaju nasilje nad ženama. U društvu su još snažno prisutni dvostruki standardi i stavovi koji podržavaju neravnopravan položaj žena i muškaraca. Ako netko vjeruje da žena mora biti moralna, tiha i ponizna, a da muškarac ne može kontrolirati svoje agresivne i seksualne impulse 'jer je jednostavno takav', opravdavat će uznemiravanje optuživanjem žene za provokaciju. Jednostavnije rečeno, odgovornost za ponašanje počinitelja prebacuje se na žrtvu.''
Međunarodna nevladina organizacija Right To Be, stručna za borbu protiv svih oblika uznemiravanja, i tvrtka L'oreal Paris smislili su kako podići svijest o tom globalnom problemu. Izradili su online trening na temelju metodologije 5D koji educira korisnika kako sigurno reagirati ako sami dožive ulično uznemiravanje ili mu svjedoče. Obuku je završilo više od 3,7 milijuna korisnika. Obuka je potpuno besplatna, a trening traje desetak minuta.
Metodologija 5D organizacije Right To Be sastoji se od pet jednostavnih i učinkovitih alata koji nam pomažu da nešto poduzmemo na siguran način ako svjedočimo uličnom uznemiravanju ili sami doživimo ulično uznemiravanje.
1. Distract / Odvuci pažnju
Nađete li se u situaciji u kojoj primjećujete da se muškarac neprimjereno obraća npr. u javnom prijevozu, prvi će korak biti odvući pažnju. Možete jednostavno upitati ''počinitelja'' koliko je sati te na taj način pomoći žrtvi da se odmakne od nelagodne situacije. Program obuke nudi više mogućih rješenja takve neprijatne situacije te daje ideju kako se bez puno nelagode možete snaći.
2. Delegate / Delegiraj
Sljedeći korak je delegiranje, što bi značilo da možete nekome u blizini reći što se događa te ga zamoliti za pomoć.
3. Document / Dokumentiraj
Pogotovo u situaciji kada ste vi svjedok uličnog uznemiravanja dobro je snimiti situaciju kamerom mobitela. Jako je važno žrtvu obavijestiti o nastaloj snimci te je nikada ne postavljati online ili je koristiti bez dopuštenja žrtve u bilo koje svrhe.
4. Delay / Odgodi
Ako ste svjedok, potvrdite uznemiravanoj osobi da to što joj se dogodilo nije u redu. Provjerite kako se žrtva osjeća te joj pružite podršku.
5. Direct / Budi direktan/direktna
Riječi ponekad mogu itekako prepasti napadača. Jednostavno recite osobi koja vas uznemirava ili osobi koja uznemirava nekog drugog da prestane to raditi. Tu treba biti posebno oprezan jer taj potez može dodatno uznemiriti napadača, a fokus su, naravno, sigurnost i zaštita svjedoka i žrtve.
Po završetku obuke istraživanje je pokazalo kako se 97 posto polaznika programa osjeća snažnijim da intervenira ako svjedoči uličnom uznemiravanju.
''Ono što ostaje na svima nama jest stalno pokretati i nastavljati dijalog o ovim temama kako bi do što većeg broja ljudi doprle informacije o tome što je uznemiravanje, koje su njegove posljedice, kako reagirati i kako se zaštititi. Nužno je jasno isticati činjenicu da odgovornost za bilo koji oblik seksualnog nasilja snosi jedino i isključivo počinitelj'', rekla je psihologinja Podgornjak.
Podizanje svijesti o ovoj temi i svaka dodatna edukacija o tome kako postupiti u slučaju da ste svjedok ili žrtva svakako su vrijedni alati s kojima svi kao društvo možemo potaknuti promjenu nabolje.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom L'oreal Paris po najvišim profesionalnim standardima.