Trebamo biti svjesni svojih plivačkih mogućnosti i ne dovoditi se u opasnost. Nitko nije potpuno siguran, međutim dobro znanje plivanja omogućava slobodu i siguran boravak u vodi, upozorava Silvana Radovanović, voditeljica Službe spašavanja na vodi Hrvatskog crvenog križa te dodaje kako su u vodi najugroženije osobe s kroničnim zdravstvenim tegobama i tinejdžeri skloni dokazivanju i precjenjivanju vlastitih sposobnosti.
Iako je najveći broj nesreća izazvan ljudskim ponašanjem, ako se pridržavate mjera opreza u vodi (moru, rijeci, jezeru), nema razloga za zabrinutost.
1. NA ŠTO JE POTREBNO PAZITI?
Plivanje i pun želudac nikako ne idu zajedno, a u vodu se ne bi trebalo ulaziti najmanje jedan sat nakon obroka, objašnjava Silvana Radovanović. Ljudi koji vrijeme na plaži krate uz čašicu alkohola na plivanje ne bi trebali ni pomišljati.
Naša sugovornica navela je i ostale karakteristike rizičnoga ponašanja u vodi:
Budite oprezni i s madracima na napuhavanje. Dokono ležeći na njemu, vjetar vas može otpuhati na otvoreno more.
- U vodu se nikada ne ulazi vruć
- Izbjegavajte skakati u vodu nepoznate dubine
- Ne plivajte sami
- Plivajte u blizini spasilaca i poštujte njihove upute i znakove
- Pripazite na velike nadolazeće valove. Oni vas mogu "pomesti", iako mislite kako stojite čvrsto na mjestu
- Izbjegavajte penjanje po liticama te se držite dalje od rubova litica; i najmanji nagibi mogu biti opasni ako su mokri
- Budite oprezni i s madracima na napuhavanje; dokono ležeći na njemu, vjetar vas može otpuhati na otvoreno more
2. DJECA NE SMIJU BITI BEZ NADZORA
Svaki roditelj to vjerojatno zna, ali nije zgorega ponoviti – roditelji u svakome trenutku trebaju znati gdje su njihova djeca, pratiti njihovo kretanje, osobito ako plivaju ili se igraju u vodi.
Nesreće se događaju i u plićaku, kaže voditeljica Službe te ističe kako brigu o mlađem djetetu nikada ne treba prepuštati starijem, a sve ih zajedno treba dobro zaštititi od sunca.
Iako savršen ljetni odmor najčešće uključuje odlazak na more, sve su popularnija i kupališta na rijekama i jezerima u kojima je plivanje teže zbog smanjene plovnosti.Uočite li u vodi nekoga u nevolji, iznimno je važno odmah potražiti pomoć!
Dok u moru opasna mjesta za sigurnost plivača uključuju mjesta izložena valovima, vjetrovima, jakim strujama, ulaze u vodu, mjesta za skakanje, tobogane, molove i plovila, u rijekama i jezerima još je više iznenađenja.
U rijekama moramo biti svjesni riječnih struja, promjena vodostaja, virova, sifona, brana i potopljenih predmeta kojih ima i u jezerima, a uz to u njima je smanjena vidljivost, može biti gustog raslinja, a opasne su i nagle promjene dubine i temperature, govori.
3. POSTUPAK PRVE POMOĆI
Prema nedavno objavljenim podacima MUP-a, u Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci od utapanja stradalo 35 ljudi. Brza reakcija i znanje prve pomoći nužni su za spašavanje ljudskoga života.
Uočite li u vodi nekoga u nevolji, iznimno je važno odmah potražiti pomoć! Važno je da osoba koja svjedoči utapanju obvezno zove spasioce koji su osposobljeni za pružanje prve pomoći, ističe Silvana Radovanović i za kraj dodaje:
Ako se kupate na plažama gdje nema spasioca (što Hrvatski Crveni križ ne preporučuje), unesrećenu osobu treba što prije izvući iz vode, ali uvijek vodeći brigu o vlastitoj sigurnosti. Nakon izlaska iz vode ODMAH zovite hitnu medicinsku pomoć (112)!
Hrvatski crveni križ izdao je i Kodeks sigurnosti na vodi koji donosimo u nastavku.
