Koliko ste puta otišli van jesti s idejom da ćete utažiti glad samo laganom salatom, a vratili se kući 'deblji' za hamburger, pomfrit i gazirano piće? Ne snosite samo vi krivicu za promjenu plana. Donosimo vam listu stvari koje utječu na to koliko jedemo

1. Jelovnik
Poznato je da su jelovnici puni taktika za obmanu: fotografije, logotipi, bolje i fontovi služe kako bi vas privukli određenom dijelu jelovnika i ponude. U većini slučajeva radi se o najmanje zdravim, a često i jeftinijim opcijama. Zbog tog trika često ćete naručiti više nego što ste planirali, ali i skuplje.

Jela sa 'šarolikim' nazivima potiču ljude da misle kako se radi o nečemu što ima bolji okus, a to vodi prema većoj prodaji. Tijekom jednog istraživanja stručnjaci su promijenili osnovni naziv jela u restoranu i dodali mu razne opisne pridjeve. Ustanovljeno je da je prodaja tog jela porasla za 30% i stalni gosti restorana ocijenili su da ima bolji okus nego prije, ali recept za jelo uopće se nije mijenjao.

Veliki tanjuri uzrokuju dva oblika ponašanja: uzimamo jednu preveliku porciju ili nam se zbog veličine tanjura čini kako je porcija mala pa uzimamo repete.

2. Restorani sa zdravom hranom
Možda vam se čini kako je večera na takvom mjestu garancija da se nećete prejesti, ali prevarili ste se. Studije su dokazale kako ljudi u takvim restoranima podcjenjuju broj kalorija u glavnom jelu pa uz njega naručuju visokokalorične priloge i deserte.

3. Zdrava hrana u restoranima brze prehrane

Ponuda zdravih jela neće nas natjerati da u restoranima brze prehrane naručujemo zdravije obroke. Ako je u visokokaloričnom meniju salata, ljudi se obično odluče još malo 'počastiti' pa naručuju nezdravi prilog ili zasitni desert. Također su skloni odbaciti neko jelo ako uz njega piše da je niskokalorično, zdravo ili ima malo masti zbog predrasude da takva hrana nema dobar okus ili se od nje neće najesti.

4. Veličina tanjura
Uzročno-posljedična veza između velikog tanjura i prejedanja odavno je dokazana. Veliki tanjuri uzrokuju dva oblika ponašanja: uzimamo jednu preveliku porciju ili nam se zbog veličine tanjura čini kako je porcija mala pa uzimamo repete.

Nakon izlaganja reklamama često odlazimo u kuhinju i posežemo za hranom. U pitanju je podsvjesni utjecaj koji nema veze s osjećajem gladi, ali naš mozak to ne prepoznaje.

5. Posebne ponude na meniju
Želite li pomfrit uz to, jedno je od pitanja koje je nemoguće izbjeći u restoranima brze prehrane i trenutak u kojem uglavnom svi pokleknemo. Posebne ponude i menije ocjenjujemo kao nešto što ima više vrijednosti i zbog čega ćemo potrošiti manje novaca. Zbog toga uglavnom pristajemo na njih, a zaboravljamo da smo kupili 'mačka u vreći' s velikom količinom kalorija, masti i šećera koji će samo kratkotrajno utažiti našu glad.

6. Televizor
On našu pažnju odvlači s toga što jedemo i u kojoj količini tako što smanjuje našu mogućnost da pratimo osjećaj sitosti i na taj način vodi do prejedanja. Ne pomažu nam ni reklame. Nakon izlaganja reklamnim blokovima u kojima se uvijek nađu prehrambeni artikli često odlazimo u kuhinju i posežemo za hranom. U pitanju je podsvjesni utjecaj koji nema veze s osjećajem gladi, ali naš mozak to ne prepoznaje.

7. Ambalaža
Iza natpisa 'zdravo' i 'niskokalorično' na pakiranjima procesiranih namirnica često se skriva potpuno drugačija hrana. Uglavnom im vjerujemo bez provjeravanja prehrambene etikete pa ne znamo prepoznati nezdravu namirnicu pod maskom zdrave.

Istraživanja su pokazala da takvi natpisi povećavaju konzumaciju namirnice za čak 50 posto. Ne osjećamo krivnju dok je jedemo u većoj količini jer vjerujemo da je odbra za nas, a to nas opet može dovesti do prejedanja.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju