Dolazak poštara u dane prije Božića nekada je označavao lijepe vijesti: primanje božićnih čestitki od članova obitelji i prijatelja, posebno onih koji su živjeli u drugim zemljama ili udaljenijim gradovima.

No s razvojem tehnologije i brze razmjene poruka s bilo kim na svijetu u bilo kojem trenutku, nekada cijenjena tradicija kao da je pala u zaborav. Predivne crteže i rukom pisane rečenice zamijenili su „osjećajnici“ i naljepnice u raznim mobilnim aplikacijama.

Božićne čestitke ne šalju se više tako često kao nekada, no zato je uzbuđenje kada pokoju dobijemo iznimno veliko.

PRVA PRODAJA ČESTITKI 1843.

Rukom pisana poruka u sebi sadrži osobnost i trud osobe koja ju je poslala, a sve je počelo još kada se Božić nije ni slavio.
Još su se u starom Egiptu i Kini dobre želje ispisivale na papirusu, a ručno rađene papirnate čestitke prvi su se put pojavile u Europi još u 15 stoljeću. U 17. stoljeću religiozne obitelji iz njemačkih pokrajina slale su ih jedne drugima, ručno crtane.

U Muzeju za umjetnost i obrt otvorena je izložba božićnih čestitki iz naših krajeva.

Međutim, tek su se u 19. stoljeću počele komercijalno širiti i ostatkom svijeta. Sve je počelo kada je bogati britanski poduzetnik Sir Heny Cole odlučio naručiti prvu božićnu čestitku. Nakon što je čitav život proveo u državnoj službi, a potom bio jedan od osnivača ustanove koju danas poznajemo kao poštanski ured, počeo je razmišljati o načinima na koje bi svi ljudi mogli koristiti usluge pošte. Njegov prijatelj John Callcott Horsley bio je vrsni umjetnik pa su zajedno došli na ideju izrade božićnih čestitki.

Prva božićna čestitka u središnjem je dijelu prikazivala tri generacije obitelji okupljene za blagdanskim stolom, a s lijeve i desne strane bili su prizori poklanjanja odjeće i hrane siromašnima. Čestitke su prodavali za tadašnji jedan šiling, a ukupno ih je te 1843. godine bilo tiskano 1000 komada. Danas su one iznimno rijetke, a njihova se vrijednost procjenjuje na desetke tisuća dolara.

ŠIRENJE ČITAVIM SVIJETOM

S vremenom se praksa slanja čestitki počela širiti Engleskom, pa i svijetom. Prvo su se na njima pojavljivali cvjetni motivi, djeca, vile i drugi prizori kao iz mašte kojima se prizivalo proljeće. Vjerski motivi tada nisu bili ni na vidiku u masovnoj proizvodnji. Kako su se do 60-ih godina 19. stoljeća smanjili troškovi tiskanja, a istodobno se povećala kvaliteta tiska, sve si je više ljudi moglo priuštiti slanje čestitki. Louis Prang, inače iz Europe, predstavio ih je američkom tržištu i pokrenuo pravu malu revoluciju na ondašnjim prostorima.

Uskoro su božićne čestitke počele biti i služben način obraćanja narodu, pa je tako kraljica Viktorija bila jedna od prvih koja je slala službene čestitke. Gotovo stoljeće kasnije američki predsjednik Dwight D. Eisenhower objavio je prvu službenu predsjedničku čestitku, a tu su tradiciju nastavili i njegovi nasljednici.

Prve božićne čestitke prodavale su se u Engleskoj 1843. za jedan šiling.

Početkom 20. stoljeća čestitke su postale popularne i na našim prostorima. Oslikavali su ih umjetnici poput Rudolfa Mosingera, Ateliera Tri, Ivana Picelja, Milana Vulpea, Aleksandra Srneca, Mihajla Arsovskog i Marije Kalentić. Novu godinu sugrađanima i poslovnim partnerima čestitali su i nekad nezaobilazni Grga Ice Voljevice i vječni profesor Baltazar. Na čestitkama su se pojavljivali duhoviti elementi, crni humor, dosjetke, ali i kršćanski motivi, uz nezaobilazne poruke čestitanja blagdana.

UNICEF je pak sredinom 20. stoljeća bio prvi koji je pokrenuo humanitarnu prodaju božićnih čestitki, a na njima su bili otisnute reprodukcije poznatih likovnih djela. S vremenom su ih zamijenili dječji radovi, a takve se čestitke i ovih dana mogu kupiti u Hrvatskoj.

POSJETITE IZLOŽBU

Božićne čestitke koje su obilježile naše prostore možete razgledati na izložbi koja je prije nekoliko dana otvorena u Muzeju za umjetnost i obrt. Izložba pod nazivom „Sljedeća će biti bolja“ otvorena je sve do 27. siječnja, a sadrži više od 400 čestitki skupljenih od kraja 19. stoljeća pa do pojave e-pošte.
Posjetite li je ovih dana, možda vas potakne da svojim najmilijima ovog Božića pošaljete najljepšu papirnatu čestitku. Još uvijek stigne doći na vrijeme na željenu adresu.

Ako su vas božične čestitke vratile u djetinjstvo, prisjetite se i božićnih salon bombona koji su uveseljavali generacije djece.
 

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju