Imanje supružnika Martine Perešin Šulog i Ivana Šuloga u Donjoj Bistri pravo je carstvo najzdravijeg voća i povrća na svijetu. Kivano, indijanska banana, crni češnjak, jamajčanski batat koji jede i najbrži čovjek na svijetu Usain Bolt, samo su neke od mnogih vrsta egzotičnog voća i povrća koje obitelj Šulog uzgaja. Fascinantno je da većina ovih biljaka u Hrvatskoj bolje uspijeva nego u domicilnim zemljama, a gotovo da nema bolesti, uključujući i karcinom, u čijem liječenju ne pomaže

Na obiteljskom gospodarstvu obitelji Šulog u Donjoj Bistri raste preko 50 različitih vrsta egzotičnog voća i povrća, u cijelom svijetu poznatom po svojim ljekovitim svojstvima.

Indijanska banana, graviola i gorka dinja najpoznatije su kulture koje pomažu u borbi protiv karcinoma, dok su goji bobice dobile naziv crveni dijamant zbog izuzetnih antioksidacijskih svojstava

Uzgajamo finger limetu iz Australije, goji bobice s Tibeta, peruansku jagodu s Anda, graviolu iz Kolumbije, babako iz Ekvadora, haskap iz Japana, mini kivi iz Sibira, jakon iz Perua i Čilea i mnoge druge biljke. Imamo preko 300 vrsta citrusa kao što je juzu naranča iz Japana, okinawa slatki krumpir iz Japana i s Havaja, mongolska borovnica iz SAD-a, marakuja iz Zanzibara, nabraja Ivan Šulog koji zajedno sa suprugom Martinom Perešin Šulog vodi gospodarstvo, a u posao jer uključena i uža, pa i šira obitelj.

Mnogi od njihovih proizvoda u Hrvatskoj uspijevaju bolje i obilnije nego u domicilnim zemljama, što vrijedi i za sve popularniji kivano koji potječe iz pustinje Kalahari, dok je Novi Zeland prvi svjetski proizvođač, a Hrvatska se zbog svoje makroklime i mikroklime te karakteristika tla pokazala idealnom za uzgoj ove egzotične kulture.

Plodovi uzgojeni kod nas imaju čvršću koru i puno se bolje mogu čuvati, odnosno skladištiti, što zbog kratkog vijeka biljke nije moguće postići u drugim zemljama. Kod indijanske banane, koja se uzgaja u Sjevernoj Americi, u postupku oprašivanja potrebno je na stabla stavljati pokvareno meso. U Hrvatskoj to nije slučaj. Indijanska banana obilato rodi i brzo raste pa neka stabla kod nas u šestoj godini daju preko 50 kilograma ploda, dok u SAD-u nikada nije zabilježen takav urod niti na starijim stablima.

MAJKA SVIH BILJAKA
Mini guava kod nas rodi četiri puta godišnje, i to po 4000 plodova na stablima starima četiri godine, dok je u domicilnim zemljama to moguće tek dva do tri puta. Avokado sa Šolte rodi tri puta godišnje, dok na ostalim područjima gdje se uzgaja rodi samo jednom, ističe Martina Perešin Šulog. Zahvaljujući obitelji Šulog i njihovu pothvatu, jedino je u Hrvatskoj moguće kušati sladoled od crnog češnjaka vrhunske kvalitete, biljke dobro poznate Korejancima i Kinezima koji ga smatraju poklonom dugovječnosti stvorenom po recepturi dobivenoj od samih bogova, ali ne mogu proizvesti tako kvalitetan crni češnjak, između ostalog toksičan za 14 vrsta stanica karcinoma, kao što se može u Hrvatskoj. Pročitajte i kako se pravilno jede češnjak.


Kakvo se blago nalazi na gospodarstvu Šulogovih govori i činjenica da egzotično voće i povrće sadrži nekoliko puta više hranjivih tvari od biljaka koje se tradicionalno uzgajaju u Hrvatskoj.

Jakon je stvarno čudo iz prirode jer sadrži ogromne količine inulina, dok se moringa smatra majkom svih biljaka zahvaljujući svojim nutritivnim kvalitetama zbog kojih je višestruko superiorna nad svim biljkama. Moringa ima četiri puta više betakarotena od mrkve, 25 puta više željeza od špinata, 15 puta više kalija od banana, 17 puta više kalcija od mlijeka, a popisu bolesti kod kojih pomaže gotovo da nema kraja, nabrajaju.

Nadalje, indijanska banana, graviola i gorka dinja najpoznatije su kulture koje pomažu u borbi protiv karcinoma, dok su goji bobice dobile naziv crveni dijamant zbog izuzetnih antioksidacijskih svojstava. Guava lišće ima antiseptičko svojstvo dok kivano sadrži oleinsku kiselinu neophodnu za obnavljanje živčanog sustava te velike količine vitamina C zbog čega se koristi kao terapija u SAD-u i Francuskoj kod bolesnika s Alzheimerovom i Parkinsonovom bolesti.

Crni češnjak dobro je poznat Korejancima i Kinezima koji ga smatraju poklonom dugovječnosti stvorenom po recepturi dobivenoj od samih bodova, ali ne mogu proizvesti tako kvalitetan crni češnjak kao što se može u Hrvatskoj

Babako ima puno više papaina i vitamina E nego u Ekvadoru, zbog čega je prozvan voćem vječne mladosti.

Utrljavanje kore babaka u kožu čini je mekanom poput svile, što ne može niti jedna krema ma koliko skupa bila i koliko moćan brend stajao iza nje. Babako u kombinaciji s kupkom od kivana u potpunosti regenerira kožu i podmlađuje.

Kako se za kukuruz prema legendi smatra da nije s ovog planeta jer sam ne može proizvesti drugu generaciju, tako je i babako poklon druge civilizacije jer nema sjemena i čovjek se mora brinuti za njegovo razmnožavanje, priča Martina. Unatoč njihovim ogromnim zdravstvenom beneficijama, Martina i Ivan većinu svojih proizvoda izvoze, a tek minorna količina završi na policama naših trgovačkih centara.

SPAS ZA POLJOPRIVREDU
Indijanska banana biljka je kakva se u poljoprivredi nije pojavila unazad 50 godina niti će se pojaviti sliedećih 50 godina: nema bolesti, napada insekata, otporna je na mraz i tuču. Osim toga, kada je probate, sigurno ćete zaključiti da je to nešto najfinije što ste ikada jeli. Svjetska zdravstvena organizacija prozvala je indijansku bananu najkorisnijom i najzdravijom biljkom uz rame s goji bobicama.

Svakako treba spomenuti činjenicu da naši proizvodi imaju vrlo malen ili negativan otisak CO2. U Europi je trend proizvodnje sa smanjenim otiskom CO2 sve rašireniji, i to je ono na što će se posebno skretati pozornost.

Proizvodnja egzotičnog voća vrlo je konkurentna klasičnim kulturama, ne traži ogromne površine, modernu i skupu mehanizaciju, a pruža brojne prednosti od visokog prihoda i malog angažmana. Za neke kulture potrebno je svega tri puta godišnje pokositi travu i 15 dana provesti na njivi, dok berba traje 15 dana. Ovo je jedan od načina da se spriječi iseljavanje ljudi te da se oživi proizvodnja u Hrvatskoj. Mladi ljudi dobili bi priliku baviti se zanimljivim poslom koji bi im omogućio da ostanu u svojoj državi i zarađuju svoj kruh. Ne bi trebali iseljavati u Njemačku, Kanadu ili Irsku. Smatramo to odličnim izborom s obzirom na to da se svi u obitelji bavimo ovim poslom i znamo na svojoj koži da je moguće i raditi i zaraditi te pristojno živjeti, zaključuju Martina Perešin Šulog i Ivan Šulog.