Dan pripreme za Božić: Kako je nastao Badnjak i zašto nosi baš to ime?

No kako je uopće nastao Badnjak i zašto se baš tako zove u našem podneblju?

U trendu PRESLATKA JE! Na samo pet kilometara od grada Danijela je uredila vikendicu iz snova, ljudi joj govore da ima svoj privatni raj Od XS-a do XL-a Nina Badrić nosi kupaći kostim koji pristaje baš svakoj ženi bez obzira na konfekcijsku veličinu ZAKON KOMBINACIJA Mama iz centra Zagreba u kožnatoj haljinici i popularnim natikačama pokazala da je smeđa boja idealna za ljeto

Sam naziv Badnjak vuče svoje korijene duboko iz hrvatske tradicije, ali i običaja diljem Europe.

Naime, panj koji se nekada tradicionalno unosio u kuću dan prije Božića naziva se badnjak. Neki taj naziv dovode i u vezu s glagolom bdjeti jer se tu večer i noć bdije kako bi se dočekalo Isusovo rođenje.

U nekim krajevima Hrvatske, pretežito na selu, u kuću bi se unosio jedan panj odnosno jedan badnjak, a u nekima tri.

Tri su panja simbol Svetog Trojstva, a njihovim se žarom pripaljuju sve svijeće u kući. Panjevima koji tinjaju obično bi se dodavalo malo hrane s blagdanskog stola i vina koje se pilo.Vjerovalo se da će vatra velikih panjeva donijeti dobro cijelom domu i svim ukućanima

Priča o jednom od najljepših dijelova blagdana: Zašto uopće kitimo božićno drvce?

Svega toga nije bilo oduvijek jer se Božić nije ni slavio do 3. stoljeća, a u samoj Bibliji, u dijelu koji govori o rođenju Isusa, nema ni spomena o prosincu, te mnogi povjesničari vjeruju da je Isus, zbog kojeg se i slavi Božić, zapravo rođen u proljeće.

Panj koji se nekada tradicionalno unosio u kuću dan prije Božića naziva se badnjak.

No ono što se događalo u prosincu bile su Saturnalije, drevni rimski festival održavan u čast boga Saturna. Na tim su se festivalima održavale gozbe, razmjenjivali pokloni i prinosile žrtve u obliku životinja bogu Saturnu kako bi iduća godina bila plodna i uspješna.

Danas se smatra kako se Božić slavi 25. prosinca upravo kako bi se jednako tako važan blagdan davanja i primanja uskladio s nekadašnjim Saturnalijama.

Otuda se zadržao i običaj ranije spomenutog dodavanja malo hrane upaljenim badnjacima (panjevima), kao svojevrsna žrtva za nadolazeću plodnu godinu.

S vremenom su se uz badnjak, slamu i repu u seoske hrvatske kuće počele unositi i zimzelene grane koje su se ukrašavale jabukama i orasima, a posljednjih desetljeća to je zamijenilo božićno drvce.

Iako se badnjak (panj) više gotovo nigdje ne unosi u kuću, ime se zadržalo sve do današnjih dana. Podsjeća nas na iščekivanje nečeg novog, boljeg i radosnijeg, a to nam ove godine treba više nego ikada prije.