Recepti iz starih kuharica razlikuju se od onih iz današnjih, modernih knjiga u kojima tražimo ideje za nedjeljni ručak. I dok su naše bake u obroke uključivale manje povrća nego što mi to činimo, itekako smo ih nadmašili u korištenju maslaca, vrhnja i šećera. Jesu li obroci koje spravljamo kod kuće zdravi?
Je li hrana spravljena kod kuće brza hrana?
Poznato je kako su koja naručujemo u restoranu imaju nisku hranjivu vrijednost i veliki broj kalorija. Sve više posežemo za brzom hranom što je i glavni uzrok pretilosti, no istraživanje provedeno na Sveučilištu u Cornellu pokazalo je kako se isto događa i s hranom koju spravljamo kod kuće.
Pripazite na količinu masnoća i šećera prilikom spravljanja recepta. Količinu ulja, margarina i masti iz recepta pokušajte smanjiti barem za četvrtinu. Također smanjite količinu mesa, pogotvo crvenog, a pojačajte porcije zelenog povrća po osobi
Broj kalorija koje sadrži obrok kojeg smo pripremili kod kuće povećao se za 63 posto u posljednjih 70 godina. Iako domaća hrana još uvijek ima veliku prednost pred restoranskim obrocima potrebno je preispitati namirnice od kojih se sastoji.
Više mese, vrhnja i šećera
Tijekom istraživanja pregledano je 18 recepata iz klasičnih kuharica u razdoblju od 1936. do 2006. godine. Uz povećanje porcija, povećao se broj kalorija i to zbog putra, vrhnja i šećera. Porcije mesa su se također povećale.
Porcije koje su domaćice servirale nekada danas se smataraju sitnima. Najveći porast od 33 posto vidljiv je u kuharicama izdanim u razdoblju od 1990. do danas.
Količina piletine koja je nekada bila dovoljna za 12 porcija, danas čini 10, a masa od koje se 1946. moglo izraditi 48 čokoladnih kolača danas je dostatna za samo 15 kolača.
Povrće najzastupljenije
Nisu sve promjene loše, kuharica iz 1946. predlaže svega četiri načina na koje se može pripremiti povrće i to kuhanjem u slanoj vodi ili prženjem u ulju.
Tadašnji recepti nisu uključivali razne začine koje danas koristimo, a porcija povrća u obroku svodila se na količinu jedne šalice. Danas je povrće namirnica koja mora biti najviše zastupljena na tanjuru.
Tim koji je proveo istraživanje predlaže svakoj kuharici da pokuša prilagoditi recepte i to tako da provjeri količinu osnovnih namirnica te sama procjeni je li to previše u odnosu na količinu ljudi za koje kuha.
Izbjegnite kulinarske greške
Posebno treba pripaziti na količinu masnoća i šećera prilikom spravljanja recepta. Količinu ulja, margarina i masti iz recepta pokušajte smanjiti barem za četvrtinu. Također smanjite količinu mesa, pogotvo crvenog, a pojačajte porcije zelenog povrća po osobi.
Razna istraživanja su pokazala da je hrana koju jedemo izvan kuće bogata kalorijama, no siromašna hranjivim vrijednostima.
Prilikom spravljanja obroka kod kuće pokušajte izbjeći iste greške i ne pretpostavljajte da je obrok koji ste stavili na stol zdrav zato što je spremljen u vašoj kuhinji. Vodite brigu o namirnicama i pobrinite se da ono što jedete zaista bude zdravo.
