Bolest se manifestira zastojima u disanju tijekom sna, što može imati za život opasne posljedice. Oboljeli najčešće pate od prekomjernog hrkanja, bore se za zrak, a zastoji disanja kreću se od nekoliko sekundi, do čak nekoliko minuta.
Zbog dugotrajnosti dijagnostičkog postupka godišnje se kod nas može obraditi manje od 200 pacijenata, a jedina pomoć oboljelima je CPAP aparat (Continuous Positive Airway Pressure), koji služi za stalno održavanje pozitivnog tlaka u dišnom putu.
Na žalost, kako je Hini rekao predsjednik Udruge za promicanje provođenje života oboljelih od apneje Branko Marović, CPAP se ne nalazi na listi ortopedskih pomagala Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, pa se oboljeli moraju snalaziti sami. Može ga se kupiti jedino na slobodnom tržištu, a njegova cijena u Hrvatskoj kreće do 20.000 kuna, dok je na tržištu EU ta cijena oko tisuću eura.
Oboljeli najčešće pate od prekomjernog hrkanja, bore se za zrak, a zastoji disanja kreću se od nekoliko sekundi, do čak nekoliko minuta.
U nekim zemljama EU, kao primjerice u Švicarskoj, CPAP se može iznajmiti, no u Hrvatskoj ne postoji praksa iznajmljivanja takvih pomagala.
Velika osiguravajuća društva u zemljama EU podržavaju CPAP aparat, a u nekim europskim zemljama pacijenti svakih pet godina imaju pravo na aparat i godišnje dvije maske. Slovenija čak plaća i struju koju taj aparat potroši.
'Zašto CPAP nije na listi HZZO-a ne znam, ali mislim da je nedovoljna suradnja struke i HZZO-a', rekao je Marović dodajući kako javnost ima premalo saznanja o posljedicama koje apneja izaziva kao i troškovima liječenja tih posljedica.
On je iznio i osobno iskustvu prema kojem je, od kada koristi CPAP aparat, bez drastične dijete smršavio 45 kilograma, normalizirao mu se tlak, te više nema srčanih napada. Također je ostavio i štake za koje je, zbog stradavanja mišića, bio vezan.
Oni koji boluju od apneje iscrpljeni su i mogu zaspati za volanom, pate od poremećaja metabolizma, a podložni su kardiovaskularnim bolestima i moždanom udaru.
Oboljeli od apneje 'tempirane su bombe' kada je riječ o izazivanju prometnih nesreća. Statistike u Americi pokazuju da je 20 posto prometnih nesreća uzrokovano apnejom. U Hrvatskoj sličnih statistika nema, ali velik broj nesreća pripisuje se srčanom ili moždanom udaru.
U skandinavskim zemljama, profesionalni vozači moraju se svake godine testirati na sleep apneu. Ako im je dijagnosticirana bolest, a ne koriste CPAP aparat, ne mogu dobiti vozačku dozvolu.
Kako se doznaje iz HZZO-a, o uvrštenju CPAP uređaja na listu ortopedskih pomagala odlučivat će Povjerenstvo za ortopedska pomagala odmah po donošenju novog Pravilnika o mjerama za stavljanje ortopedskih pomagala u popis pomagala HZZO-a, što bi trebalo biti idući tjedan. (Hina)
