Ljeto je godišnje doba koje čovjeku donosi najviše odmora i bezbrižnosti, ali jednako tako velike vrućine i ljetna žega prijete dehidracijom, toplotnim udarom, opeklinama na koži, srčanim tegobama, i tzv. ljetnim trovanjem hranom.

Trovanju hranom pogoduju i prirodni i ljudski čimbenici, pa se primjerce kampiranje, roštiljade ili izleti ponekad pretvaraju u gozbu za bakterije, dok ljudima ostavljaju tek vrlo neugodne probavne smetnje. 

'Ne ostavljajte hranu na sobnoj temperaturi, pravilno ju pohranjujte, pravilno je termički obrađujte - dovoljno je kuhajte i pecite. Također je važno odvajati kuhane od sirovih namirnica, prilikom čega vrlo često dolazi do prijenosa mikroorganizama s jedne namirnice na drugu. Važno je i održavanje čistoće ruku, svih površina i pribora te ne ostavljanje hrane na sobnoj temperaturi dulje od 2 sata', rekla je voditeljica Odjela za fiziologiju prehrane Zavoda za javno zdravstvo, dr. Zrinka Laido.

Ukoliko dođe do trovanja hranom, prvi simptomi su proljev i povraćanje, ponekad oboje, a ono što je važno u tom prvom stadiju jest piti puno tekućine kako osoba ne bi dehidrirala. 

Tijekom ljetnih vrućina treba pripaziti na konzumiranje i čuvanje namirnica kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i meso, namirnice koje sadrže sirove sastojke ili namirnice koje nisu dovoljno termički obrađene poput kremšnita ili tiramisua. Prvi korak je paziti već prilikom kupovine i nabavke namirnica, rekla nam je dr. Laido.

'Naši mikrobiolozi kažu da se prvo popije kava, a tek onda ide na plac, a ne obrnuto. Jer ako najprije kupite stvari na placu, pa tek onda popijete kavu, onda vam te namirnice dulje vrijeme stoje na visokim temperaturama pa je izglednije da se pokvare, zaključuje dr. Laido.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju