Rak vrata maternice od kojeg je oboljela i preminula siromašna crna uzgajivačica duhana Henrietta Lacks je istovremeno revolucionirao medicinska istraživanja. Darujemo vam bestseler koji priča priču o anonimnoj junakinji čije su stanice promjenile lice suvremene medicine i svijeta u kojem živimo

Rak vrata maternice od kojeg je oboljela i preminula siromašna crna uzgajivačica duhana Henrietta Lacks je istovremeno revolucionirao medicinska istraživanja. Njezine stanice uzete bez njezina znanja 1951. postale su od presudne važnosti za razvoj cjepiva protiv dječje paralize, kloniranja, mapiranja gena i mnogočega drugog.

Henriettine se stanice kupuju i prodaju na milijune, ali ona je ostala praktički anonimna, a njezina obitelj ne može si priuštiti zdravstveno osiguranje.

>> Prevencijom spriječite rak dojke

>> Edukacijom i prevencijom protiv raka maternice

Ova fenomenalna uspješnica s vrha top-liste New York Timesa na kojoj je 32 uzastopna tjedna držala prvo mjesto pripovijeda fascinantnu priču o srazu etike, rase i medicine, o znanstvenim otkrićima i liječenju vjerom te o kćeri opsjednutoj pitanjima o majci koju nije poznavala.

Novinarka Rebecca Skloot napisala je izvanrednu priču o anonimnoj junakinji čije su stanice promjenile lice suvremene medicine i svijeta u kojem živimo.

Zadovoljna.hr i Mozaik knjiga daruju vam 2 primjerka bestselera 'Besmrtni život Henriette Lacks' Tihani Kuterovac i Marijani Kovčo.

Kako su nastale HeLa stanice...
Početkom 1951. godine, Henrietta Lacks, majka petoro djece iz Baltimorea, neko je vrijeme pobolijevala od onog što je nazivala čvor u mojoj maternici . Zatražila je pomoć u bolnici Johna Hopkinsa koja je u to vrijeme jedina liječila crno stanovištvo u SAD-u. Dijagnoza: rak vrata maternice. Dežurni liječnik odrezao je dva komadića tkiva veličine današnje kovanice od jedne kune s Henriettine maternice. Nitko od nje nije zatražio dozvolu niti je obavjestio o tom postupku. Liječnik je tkivo predao Georgeu Geyu, znanstveniku koji je u to vrijeme nastojao laboratorijskim putem proizvesti liniju stanica koje bi se kontinuirano reproducirale, besmrtnu, liniju ljudskih stanica za korištenje u znanstvenim istraživanjima. Prema protokolu, laboratorijski pomoćnik je na uzorke epruveta našvrljao kraticu Lacksina imena i prezimena: HeLa.

Sa stanicama HeLa dogodilo se ono što s dotadašnjim ljudskim uzorcima nije uspijevalo. Gey je podjelio tako uzgojene stanice zainteresiranim kolegama. Znanstvenici su ih koristili i uzgajali u laboratorijima u velikim količinama kako bi testirali novo cjepivo za dječju paralizu – polio. Uskoro je jedno poduzeće počelo proizvoditi serijske doze tih stanica za široku upotrebu. Redala su se otkrića.

HeLa su vodile ka razumijevanju da normalne ljudske stanice imaju 46 kromosoma. NASA je lansirala stanice HeLa u orbitu da bi testirala kako se ljudske stanice ponašaju u nultoj gravitaciji. Osnovana je nova grana medicine virologija. U 60 godina, tkivo Henriette Lacks dalo je oko 50 milijuna tona stanica HeLa.

Znanstvena i liječnička istraživanja broje oko 300 novih studija mjesečno u knjižnici od oko 60 000 radova. Preživjeli članovi obitelji Henriette Lacks saznali su što se događa i također postali interesnim subjektima raznih istraživača. HeLa stanice koriste se i danas zbog njihove karakteristike da jako brzo rastu što je rijetkost kada je riječ o stanicama a osobito o stanicama zaraženim rakom.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju