U nekoliko narednih godina, navodi se u Izvješću, većina će djece odrastati u urbanim sredinama, a već danas djeca rođena u gradovima čine čak 60 posto porasta gradskog stanovništva.
Na globalnoj razini, UNICEF i program Ujedinjenih naroda za ljudska naselja (UN Habitat), rade zajedno već 15 godina na inicijativi 'Gradovi prijatelji djece'. Cilj inicijative je staviti staviti djecu u središte urbanizacije i pružanja usluga te stvaranja zaštićenih područja za sigurno i zdravo odrastanje.
>> U tri klika biraj život bez nasilnika
>> Slasni sendvič u kojem će uživati i najizbirljiviji
Hrvatska se od samoga početka sudjeluje u inicijativi: do sada su 22 grada i općine zavrijedile titulu prijatelja djece, od čega je najveći broj u Primorsko-goranskoj županiji. Premda je pred gradovima i općinama još puno posla, rezultati iz Hrvatske se prepoznaju u Europi. Tako je Grad Zagreb izabran za domaćina velike međunarodne konferencije 'Child in the City' koja će se odrzati u rujnu ove godine.
I u Hrvatskoj čak 1,2 milijuna ljudi živi u četiri gradska i županijska središta: Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, dok na širim gradskim područjima živi 2,2 milijuna ljudi što je polovica stanovništva zemlje. Razlog tomu zasigurno leži i u činjenici što gradovi nude mnoge prednosti za djecu i obitelji: zaposlenje, škole, igrališta, klinike, ali i brojne sadržaje za slobodno vrijeme, koji su pak, nedostupni djeci iz ruralnih područja. No, gradske sredine pate i od nekih manjkavosti. Tako se, primjerice, kontinuirano primjećuje nedostatak vrtića i predškolskih ustanova, pa je gotovo 5000 djece, u urbanim područjima, na listama čekanja.
U Izvješću UNICEF poziva vlade svijeta da stave djecu u središte urbanog planiranja te prošire i poboljšaju usluge za sve. Infrastruktura i usluge ne idu u korak s urbanim rastom u mnogim regijama diljem svijeta pa se osnovne dječje potrebe, ne ispunjavaju. Tako se događa da obitelji koje žive u siromašnim četvrtima velikih svjetskih gradova, često plaćaju više za standarne usluge. Voda, na primjer, može stajati 50 puta više u siromašnim četvrtima, gdje stanovnici moraju kupovati tu istu vodu od privatnih prodavača, nego što stoji u bogatijim četvrtima gdje su domaćinstva izravno spojena na vodovod.
No, neke lokalne zajednice i gradovi već su učinili napore u rješavanju problema urbanog siromaštva i to kroz konkretna partnerstva koja uključuju djecu i mlade: bolja javna infrastruktura u Rio de Janeiru i Sao Paulo, u Brazilu; viši stupanj stope pismenosti u Cotacachi, u Ekvadoru, te programi za jačanje priprema za pojedine katastrofe u Manili, na Filipinima. U Nairobiju, u Keniji, primjerice, adolescenti prikupljaju podatke iz svojih siromašnih zajednica, kako bi pružili informacije urbanistima za bolje planiranje.
'Oportunidades' – inicijativa je za veće mogućnosti u Meksiku u sklopu koje su zahvaljujući novčanim transferima najsiromašnije obitelji svoju djecu slale u školu te im osigurale zdravstvenu skrb. Upravo je ta akcija uzeta kao mjerilo uspješnosti suradnje za ruralna i urbana područja, a bila je dragocjeno iskustvo za zemlje koja su slijedile meksički primjer.
'Urbanizacija je činjenica života i moramo ulagati više u gradove, s naglaskom na veću pozornost u pružanju usluga za djecu koja su u najvećoj potrebi' zaključio je izvršni direktor UNICEF-a, Anthony Lake.
