Kada čujemo kako brza hrana stvara ovisnost, uglavnom počnemo kolutati očima ne zamarajući se time. No industrijska hrana zaista svojom bojom, okusom i mirisom djeluje na one dijelove mozga koji nas tjeraju da joj se iznova vraćamo baš poput droge
Hamburger je ukusan, brzo nestane s tanjura, ali to se ne može reći i za njegove posljedice. Novo istraživanje na laboratorijskim štakorima pokazalo je da brza hrana stvara ovisnost.
Ako je jedu svaki dan, štakori postaju pretili. Ako najizdržljivija boća na svijetu tako prolaze, pitanje je što se događa s najinteligentnijima?
'Takva hrana sadrži velike koncentracije šećera i masnoća. To intenzivno djeluje na naš mozak i središnji živčani sustav. Mi imamo naše percepcije vida, sluha, okusa koje se slijevaju u opće asocijativno područje odakle se stvara centar ugode' objašnjava endokrinolog Milan Vrkljan.
'U brzoj hrani nalaze se potencijalno opasne kemijske tvari akrilamidi koji nastaju kada se škrobna hrana prži na vrlo visokim temperaturama' nastavlja nutricionistica Lejla Kažinić Kreho.
Statistike su poražavajuće, Hrvatska je na petom mjestu zemalja s prekomjernom težinom. Više od polovine Hrvata je pretilo, a od toga je svako sedmo dijete.
Naši prirodni čistači organizma, bubrezi i jetra, ne mogu se boriti s količinom pesticida koja ulazi kroz brzu hranu.
Dijete, napominje nutricionistica, u tim slučajevima ne pomažu, u svemu treba biti umjeren. Hrana se treba prestati shvaćati kao nešto čime se bavimo s nogu. Umjesto da je ponesemo kući, bilo bi bolje ponijeti je iz kuće.
Poznato je, naime, da hrana pripremljena u vlastitoj kuhinji sadrži čak 40 posto manje kalorija.
Više u In Magazinu.
