Stari Egipćani su vitamine crpli i iz piva koje je u to vrijeme više odgovaralo opisu današnjeg variva od ječma nego alkoholnom napitku.
Egipćani svakodnevno grickali kruh, žitarice, datulje i smokve, začinjavali jela sezamom i mirodijama i, oni imućniji, sve zalivali vinom.
Tako je njima bila dostupna govedina, dok je siromašniji sloj birao svinjetinu i ribu. Možda baš zato što je bila hrana siromašnih, svinjetina nikad nije pokojnicama ostavljana u grobove, dok je riba na vječni put s mrtvima kretala samo ponekad.
Kako su Egipćani pokojnicima ostavljali hranu u grobovima, danas se o njihovoj ishrani zna i zahvaljujući istraživanjima drevnih grobnica. Egipćani su i slikali svoju hranu, a često su i na posudama ispisivali koja je namirnica unutra pohranjena.
Kavijar tog vremena bili su meso od antilope i nar, a običan svijet jeo je datulje i smokve, a hrana koja se tada spremala i koja je i danas zastupljena na tim prostorima su grah i bob. Deserte su zaslađivali medom pa nisu bolovali od karijesa. Problem sa zubima javio se tek kasnije s dolaskom šećera.
>> VIDEO: Pečene suhe smokve u prošeku
>> Grah pomaže u snižavanju kolesterola
Ideal egipatske civilizacije je, sudeći prema prikazima faraona, bilo vitko, visoko i snažno tijelo. Ako se neko na putu kroz Egipat poželi dohvatiti kakvog staroegipatskog recepta, razočarat će se jer do danas nije pronađen niti jedan.
