Djevojčica Greta Thunberg u Švedskoj je započela pokret School Strike 4 Climate, koji je odjeknuo čitavim svijetom, upozorivši tako na goruće ekološke probleme i klimatske probleme. U petak se priprema globalni pokret diljem 800 svjetskih gradova, a među njima su i Split i Zagreb.

Potaknuti tinejdžericom Gretom, koju je časopis Time proglasio jednom od 25 najutjecajnijih tinejdžerica na svijetu i koja je svjetskim vođama održala lekciju na konferenciji UN-a u poljskim Katowicama, hrvatski su se srednjoškolci odlučili okupiti i tako podržati Gretu, ali i svjetske i hrvatske političare potaknuti da naprave nešto dok još ima vremena.

Jer otkucavaju nam, uvjetno rečeno, posljednje minute u kojima možemo spasiti Zemlju.

Kako se problemu ekologije pristupa u hrvatskim školama?

Međutim, u hrvatskim se školama problemu očuvanja prirode i posljedično klimatskim promjenama posvećuje nedovoljno pažnje, barem u nekima od njih. Naime, učenici o tome uče u nižim razredima osnovne škole u sklopu predmeta Priroda i društvo i tu formalno sve staje.

Iznimka su, primjerice, Eko-škole, škole koje provode program osmišljen za odgoj i obrazovanje za okoliš na razini čitavih odgojno-obrazovnih ustanova (osnovne i srednje škole, dječji vrtići i učenički domovi, škole za djecu s posebnim potrebama i fakulteti).

Greta Thunberg u Švedskoj je započela pokret School Strike 4 Climate koji je odjeknuo čitavim svijetom, pa tako i Hrvatskom
Greta Thunberg u Švedskoj je započela pokret School Strike 4 Climate koji je odjeknuo čitavim svijetom, pa tako i Hrvatskom (Foto: AFP)

Škola mora dokazati da je u provedbi programa, prema zacrtanim smjernicama otišla “korak dalje”, produbila i proširila rad na izabranim temama te sve aktivnosti mora iscrpno dokumentirati na mrežnim stranicama programa. Nakon toga dobiva Zelenu zastavu, što potvrđuje njezin status koji mora periodično obnavljati.

Greta Thunberg Greta Thunberg: Tinejdžerka koja je očitala lekciju svjetskim vođama jer "kradu našu budućnost"

Osim spomenutih Eko-škola, problemu ekologije posvećuju se i strukovne škole specijalizirane za to područje.

Jedna je od njih i Prirodoslovno-grafička škola iz Rijeke. Do kraja prošle školske godine u njoj je predavala Marina Pavlić, magistra tehničkih znanosti, diplomirana inženjerka kemije, profesorica savjetnica i dobitnica nagrade Nastavnik godine Primorsko-goranske županije školske godine 2017./2018.

U svojoj bogatoj karijeri redovito je bila nagrađivana na državnim natjecanjima za projekte iz područja ekologije, zdrave prehrane i izrade prirodnih preparata. Sudjelovala je u međunarodnom programu GLOBE, a jedne je školske godine radila za NASA-u u timu koji je predlagao načine na koji učenicima približiti STEM.
Kada su u pitanju problemi ekologije, svjesna je toga da ona mora postati dio odgojno-obrazovnih potreba.

Učenici moraju postati odgovorni građani koji shvaćaju da je cijela Zemlja jedan povezani sustav koji čine zrak, voda, tlo, biljke i životinje. Bilo koja promjena u jednoj od komponenata vuče promjene u drugim dijelovima. Primjerice, radili smo na projektu zagađenja zraka u Bakru. Zrak zagađuje nepokriveno skladište praškastog tereta koji jaka bura raznosi po gradu, a dio zagađenja dolazi iz rafinerije koja je smještena blizu grada. Potom smo u podmorju i tlu uočili te iste zagađivače, govori nam.

Učenici moraju postati odgovorni građani koji shvaćaju da je cijela Zemlja jedan povezani sustav koji čine zrak, voda, tlo, biljke i životinje.

Dodaje kako su svi projekti njezine škole pratili kvalitetu života stanovnika naselja u kojima su učenici primijetili odstupanja u smislu nečistog zraka, tla ili vode. Nakon završetka projekte su predstavili u područnim osnovnim školama s uputama stanovnicima i učenicima kako ublažiti štete i što poduzeti s ciljem smanjenja zagađenja..

S učenicima je posjećivala i vrtiće, a upravo su vrtićka djeca odlično reagirala na tu materiju.

Smatram da bilo koja ekološka osviještenost mora početi od vrtićke dobi. Upravo su oni odlično reagirali na naše radionice i postigli smo da zapamte kako prognozirati vrijeme prema obliku oblaka, što treba jesti za vlastito zdravlje i kako odvajati otpad, dodaje.

Laura, hrvatska Greta, kreće u borbu

Međutim, ovakav hvalevrijedan način rada nije prisutan u cijeloj Hrvatskoj. Ili pak naprosto staje s posljednjim satima Prirode i društva. I toga je svjesna Laura Skala, maturantica zagrebačke Privatne klasične gimnazije koja je započela hrvatsku priču borbe srednjoškolaca za bolje sutra u klimatskom smislu.

Kako je rekla u brojnim intervjuima, tijekom svojeg je školovanja mnogo naučila o prirodnim znanostima, književnosti i umjetnosti, ali ne i o utjecaju čovjeka na klimatske promjene. I zato smatra da je sada krajnje vrijeme da se nešto poduzme.

Ekološka osviještenost mora početi od vrtićke dobi.

Razgovor s njome potvrdio nam je da itekako zna što radi.

Mislim da se vrijedi boriti za vlastitu budućnost, budućnost drugih, nadolazećih generacija i za budućnost Zemlje. Od planeta koji je bio savršen uzeli smo sve, zanemarujući činjenicu da ako on umre, mi umiremo s njim. Borim se za nas – djecu, mlade i starije – ali borim se i za životinje, šume i oceane. Želim i druge potaknuti da budu promjena koju svijet tako očajnički treba. I naravno, želim poručiti ljudima koji imaju moć da nešto učine, da je sada vrijeme, iskrena je Laura.

Iako su u tijeku njezini posljednji mjeseci školovanja u gimnaziji, a državna matura pred vratima, kaže da će lako preživjeti koji neopravdani sat ili manji broj bodova na ispitu, no neće ovo što se događa Zemlji.

Ne radimo ovo kako bismo markirali. Naprosto je potreban glas mladih koji, vjerujte, neće utihnuti. Pratimo i druge zemlje svijeta jer sve nas klimatske promjene neće zaobići. Već i sada osjećamo posljedice. Zašto baš sada? Zato što svijet ne može čekati da mi završimo s maturom, govori nam Laura.

I zato se ovog petka, 15. ožujka u 12:30 sati mladi okupljaju na Europskom trgu i kreću prema Markovu trgu kako bi vladajuće upozorili koliko nam je malo vremena ostalo. Naime, upravo je Laurina generacija ona koja će inače osjetiti najveće posljedice globalnog zatopljenja.

Prosvjed učenika za klimu održat će se 15. ožujka u 12:30
Prosvjed učenika za klimu održat će se 15. ožujka u 12:30 (Foto: Prosvjed učenika za klimu)

Njezin je pak istup potaknuo i druge učenike da se uključe pa se za sada zna da će se u isto vrijeme štrajk učenika održati i u Splitu. Podržala ih je i ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, a svakodnevno primaju riječi podrške od znanstvenika i akademika.

Što mi i naša djeca možemo učiniti?

Laura je svjesna toga da sama ne može zaustaviti pregrijavanje Zemlje, ali zna da kada se ujedine mladi svijeta, uspjeh ne može izostati.

To zna i profesorica Pavlić, koja je svjesna toga da učenici mogu utjecati na roditelje i njihov pristup prema okolišu. Zato nam predlaže pet načina na koje svako dijete može doprinijeti očuvanju okoliša, a time i smanjenju klimatskih promjena.

1. Budimo svjesni otpada koji stvaramo i smanjimo ga

Što više stvari treba upotrijebiti nekoliko puta, a ono što bacamo treba razvrstati. Tu poseban problem stvaraju plastične vrećice. Njima treba 500 godina da se razgrade, baš kao, usput rečeno, metalnim konzervama. Stare plastične vrećice treba odložiti u žute spremnike, a najbolja je opcija koristiti platnene vrećice koje možemo oprati i ponovno koristiti. Također je dobro na odjelu voća i povrća u trgovinama uzimati što manje vrećica ili pak koristiti svoje mrežaste ili platnene vrećice, pojašnjava nam.

2. Štedimo vodu

U mnogim kućanstvima navika je da voda teče čitavo vrijeme dok se peru zubi ili pak ispire suđe, a to je još jedna stavka na koju upozorava profesorica. Zato dijete već od malih nogu treba steći naviku uštede vode tijekom pranja zubi.

3. Pripazimo na električnu energiju

Slično je i s potrošnjom električne energije. Nerijetko ostavljamo upaljeno svjetlo u prostoriji u kojoj možda trenutačno ne boravimo, a treba napomenuti i da uređaji u tzv. stand by načinu rada također troše energiju. Zato je potrebno isključiti sve električne uređaje kada se oni ne koriste.

4. Kompostiranje u vrtu

Za one koji imaju vlastiti vrt predlaže kompostiranje biološkog otpada koji se naknadno može koristiti kao gnojivo. Dovoljno je djecu podučiti da u za to namijenjen spremnik odlažu ovaj otpad: kore voća i povrća, lišće (osim orahovog), uvelo cvijeće, travu, korov, talog čaja, ljuske jajeta, pamuk i vunu, pa ček i karton i novine bez boje i natpisa.

5. Prepoznajmo da otpad nije smeće

Posljednje, no ne i manje važno jest to da i mi i naša djeca moramo postati svjesni toga da otpad nije smeće te da njegovim pravilnim zbrinjavanjem možemo učiniti značajnu razliku.

Primjerice, školske knjige koje više ne trebamo, pa ih onda smatramo otpadom, nisu smeće. Treba ih darovati drugoj djeci, knjižnici, prodati ih ili ih reciklirati. Jednako je i s igračkama, odjećom ili obućom. Jednom kada dijete shvati da se ne baca sve u istu posudu mogu se dogoditi velike promjene u njegovu životu.

Sjećam se primjera iz vrtića kada je djevojčica bila ljuta na mamu jer ne odvaja otpad. Njezina reakcija promijenila je odnos te obitelji prema ekologiji, zaključuje Marina Pavlić.

Želite li već sada svome djetetu usaditi vrijednosti važnosti brige za prirodu, krenite s navedenim savjetima, a želite li podržati Lauru i njezine kolege u prijeko potrebnoj borbi za bolju budućnost planeta, pridružite im se ovog petka u Zagrebu, Puli, Varaždinu ili Splitu.