Svrha se u psihologiji definira kao razlog koji nas tjera naprijed, razlog zašto radimo ono što radimo, inspiracija koju imamo da budemo u ovom svijetu.
To je stabilna i generalizirana namjera da se postigne nešto što je istodobno osobno značajno i u isto vrijeme vodi do produktivnog angažmana s nekim aspektom svijeta izvan sebe.
Jednom kada pronađemo što je to i čime se želimo baviti, makar to bilo i izvan našeg posla i radnog vremena, značajne su promjene po naš život.
1. Daje nam nadu i optimizam
Prema opsežnom izvješću Templeton Foundation o psihologiji svrhe, pronalaženje svoje svrhe povećava zadovoljstvo životom, osjećaj učinkovitosti, samopoštovanje i nadu i kod mlađih i kod starijih osoba. Osjećaj svrhe može biti osobito moćan u promjeni putanje života mladih ljudi.
Isto istraživanje pokazalo je da kod mladih ljudi to zadovoljstvo pronalaskom svrhe nema veze s materijalnim stanjem, a kod adolescenata koji su vodili smislenije živote koji nisu uključivali samo izlaske i druge za njih tipične situacije, uočeno je da su godinu dana kasnije imali mnogo manje depresivnih misli i s veseljem gledali u budućnost.
Istraživanje kod mladih ljudi pokazalo je da to zadovoljstvo pronalaskom svrhe nema veze s materijalnim stanjem.
2. Poboljšava zadovoljstvo poslom koji radimo
Međunarodno istraživanje iz 2016. na više od 26.000 članova LinkedInaa pokazalo je da zaposlenici s višim osjećajem svrhe osjećaju i više zadovoljstva, samoučinkovitosti te se osjećaju spremnijima preuzeti i rukovodeće uloge.
Međutim, mnogi ne rade posao koji ih ispunjava pa je zato važno pronaći nešto, barem privremeno, izvan posla. Ako ništa drugo, imat ćemo se čemu veseliti, a s vremenom i to možemo pretvoriti u posao.
3. Poboljšava naše zdravlje
Istraživanja su također pokazala da pronalaženje svrhe života drastično smanjuje rizik od srčanog udara, moždanog udara kardiovaskularnih bolesti te smanjuje vjerojatnost razvoja poremećaja spavanja.
Pokazalo se da su žene koje su imale osjećaj svrhe imale niže razine kortizola (hormona stresa) u svakodnevnom situacijama, a sve to zajedno doprinosi očuvanju općeg zdravlja.
4. Pomaže u borbi protiv demencije
Niz istraživanja tima Patricije Boyle u Centru za Alzheimerovu bolest u SAD-u na uzorku od 900 starijih osoba s rizikom od demencije otkrilo je da oni koji su imali ispunjeniji i svrhovitiji život, za razliku od onih koji su samo prolazili kroz život, imaju 50 posto manju šansu za razvijanje Alzheimerove bolesti te 30 posto manju vjerojatnost da će razviti blago kognitivno oštećenje.
5. Produžuje nam život
U konačnici, nekoliko je istraživanje pokazalo da je osjećaj svrhovitosti povezan i s dugovječnošću. Na primjer, jedno petogodišnje longitudinalno istraživanje pokazalo je da starije odrasle osobe s većim osjećajem svrhe imaju znatno smanjen rizik od smrtnosti, čak i ako su imali niže prihode ili neke zdravstvene boljke.
Sve ovo čini se kao dobar razlog da se zapitamo tko smo, što smo i čime se zaista želimo baviti.
