Nastavna godina polako se bliži svome kraju, a pred osmašima je nimalo jednostavna i često izazovna odluka – koju srednju školu upisati?

Što ako dijete još uvijek ne zna koju srednju školu želi pohađati?

Sasvim je normalno da dijete s 14 ili 15 godina ne zna čime se želi baviti kad odraste. Nisu znali ni mnogi od nas, a nerijetko se danas bavimo sasvim drugom profesijom od one za koju smo se školovali.

Vjerujte, većina djece je već pod velikim pritiskom jer polazak u srednju školu predstavlja veliku promjenu u životu – od opraštanja s učiteljima i školom koja je jedina koju poznaju pa sve do kretanja u potpuno novu sredinu gdje će ih čekati novi profesori i neki novi prijatelji.

1. Posvetite vrijeme iskrenom razgovoru

Razgovor o upisu srednje škole nije nešto što možete obaviti samo onako usput dok kuhate ili vozite. Odvojite vrijeme za to, sjednite s djetetom, pobrinite se da barem pola sata nema nikakvih vanjskih ometanja i započnite razgovor. Smireno, iskreno, podržavajuće.

Neka dijete zna da je sigurno i da ga nećete osuđivati, bez obzira na odgovore. Recite mu, primjerice, ovo:

Znam da je odabir srednje škole nešto što se čini veliko i strašno. Niti meni nije bilo jednostavno kod donošenja odluke. No vidjet ćeš da se ta nova škola, jednom kada na jesen počne nastava, više neće činiti tako strašnom. Ja vjerujem u tebe i znam da ćeš se snaći bilo gdje. Zamisli koliko ćeš svega novoga vidjeti i koliko zanimljivih ljudi možeš tamo upoznati.

2. Upitajte dijete što ne želi

Ako dijete ne zna što želi, pokušajte obrnutom tehnikom – pitajte ga što ne želi. Gdje se nikako ne vidi jednom kada odraste? Koja mu zanimanja pri samoj pomisli izazivaju grč u želucu?

Lako je moguće da će tijekom razgovora na površinu isplivati i to da neko dijete želi biti „influencer“. Iako se mnogima nama od toga diže kosa na glavi, pokušajte to gledati na drugi način.

Dajte im primjere „influencera“ koji su završili srednje škole, pa i fakultet, te im ukažite na vještine koje danas koriste u svome radu, a koje su stekli tijekom školovanja. I u tome ćete razgovoru neizravno vidjeti što dijete ne želi.

3. Zajedno razmislite o djetetovim prednostima i "nedostacima"

U čemu je vaše dijete dobro? Što mu pak malo manje uspješno ide od ruke? Pokazuje li kreativnost u izradi predmeta? Voli li sportska natjecanja i dobro je u tome? Ima li određena medicinska stanja koja bi mu otežala pohađanje nekog školskog programa?

Sasvim je normalno da dijete s 14 ili 15 godina ne zna čime se želi baviti kad odraste.

Uzmite u obzir i vještine koje dijete pokazuje izvan škole. Voli li ljude pa bi moglo raditi s ljudima? Voli li drugu djecu, manju od sebe? Može li u dvije minute popraviti neki kvar u kućanstvu?
Uistinu sagledajte širu sliku.

4. Razgovarajte s nekim čije dijete polazi određenu srednju školu

Uvijek je iskustva o određenoj školi i odabranom programu najbolje čuti iz prve ruke.

Kakvi su profesori, kako izgleda jedan nastavni dan, kako se i gdje odrađuje praksa ako je riječ o strukovnoj školi, koliko vremena treba posvetiti učenju - sve je to samo dio onoga što je dobro saznati iz prve ruke. Iako je svaki učenik različit pa će time svaki od njih i doživjeti školu na različit način, ovim ćete razgovorom steći barem neki dojam o određenoj školi i programu.

5. Ako je dijete odlikaš, ali ne voli učenje, nemojte ga forsirati da upiše gimnaziju

Kod mnogih odličnih učenika gotovo se pa podrazumijeva da će upisati gimnazijski program. Da, pohađanje gimnazije sa sobom nosi i određeni prestiž, bez obzira na to odakle dijete dolazi, ali ako ono nije naviklo na predano učenje, upis ove škole nema smisla.

Pohađanje gimnazije sa sobom nosi gotovo 20 nastavnih predmeta (ovisno o razredu i programu), a to znači da uistinu treba zagrijati stolicu. Više neće biti dovoljno samo slušati na satu i pročitati gradivo koji put prije ispita. Želi li biti uspješan u gimnaziji te kasnije upisati dobar fakultet, učenik zaista mora biti predan tome. Albert Einstein Bolje i od škole: Pismo Alberta Einsteina sinu koje moraju pročitati "loši" učenici Mama i dijete uče Kako razgovarati s djecom da ih potaknemo na učenje?

Dakle, ako je dosad vaše dijete dobivalo petice bez previše truda, a od knjiga mu se diže kosa na glavi, gimnazija nije najbolji odabir za njega.

Dodatan savjet: Ako ni nakon ovoga ne vidite pomak, svakako razgovarajte sa školskim pedagogom i djetetovim razrednikom koji će vas uputiti dalje.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju