Često se događa da, kad trebamo nešto obaviti, radije bismo čitali, drijemali, otišli na kavu, dopisivali se na društvenim mrežama, pogledali seriju... Ako stalno čekate zadnji trenutak da nešto obavite, time pojačavate stres i nezadovoljstvo, upadajući u začarani krug

Potreba za odugovlačenjem prirodna je kad se suočavamo s nekim zahtjevnim zadatkom, ali ako se prepustimo ovoj navici, ona nam doslovno krade vrijeme, mir i zdravlje. Psiholozi opisuju odlaganje kao izbjegavanje obaveza.

Odgađanje će vas doslovno koštati, na primjer ako redovito ne provjeravate bankovne račune i komunalne obavijesti. Izbjegavate li redovite liječničke preglede, ugrozit ćete svoje zdravlje. Odgađanjem se smanjuje produktivnost u poslu, a zaoštravaju se i privatni odnosi.

'Istraživanja su pokazala da ljudi skloni odugovlačenju imaju povećan rizik od glavobolje, nesanice, probavnih tegoba, povišenog krvnog tlaka i srčanih bolesti'

Istraživanja su pokazala da ljudi skloni odugovlačenju imaju povećan rizik od glavobolje, nesanice, probavnih tegoba, povišenog krvnog tlaka i srčanih bolesti.

Psiholozi preporučuju sljedeća rješenja:

1. Ne odugovlačite s odlukom da prestanete s odugovlačenjem! Najbolji način da promijenite tu naviku jest da je odmah “presiječete“. Odmah započnite s onim što odlažete i radite na tome makar deset minuta. Istraživanja pokazuju: kada započnete obavljati neki zadatak, vidjet ćete ga u drukčijem svjetlu i više se neće činiti nerješivim. Naša volja i samokontrola su poput mišića koje možemo vježbati i jačati. Započnite s malim zadacima i postupno ih povećavajte.

2. Problem s odugovlačenjem dublji je nego što mislimo. Nije dovoljno samo raditi učinkovitije, treba se iskreno zapitati zašto odugovlačimo. Je li odugovlačenje “maska“ za strah i nesigurnost? Bojite li se da u nečemu niste dovoljno dobri pa to izbjegavate napraviti? Ili odugovlačite zato što zapravo uopće ne želite obaviti to što trebate i niste zadovoljni svojim životom? No, s odugovlačenjem se samo još više “ukopavate“ u problem. Psiholozi kažu da je to zapravo oblik zlostavljanja samoga sebe.

3. Napravite realističan plan. Ako je pred vama veliki zadatak, “razlomite“ ga na manje zadatke i mini rokove. Organizirajte ih prema prioritetima, tako da najprije obavljate ono što je najhitnije. Sve označite u planeru/kalendaru. Nemojte se preopteretiti nego postavite ciljeve koje možete ostvariti. Ne odustajte od zacrtanog rasporeda i planirajte tako svaki dan. Imate li problema s koncentracijom, u početku nemojte raditi na ciljanom zadatku više od 20-30 minuta odjednom.

4. Koristite “vremensku blokadu“ tako da obavljate samo jedan određeni zadatak u određeno vrijeme. Tako ćete se fokusirati, umjesto da “skačete“ s jednog zadatka na drugi. Nemojte “ blokirati“ vrijeme više od danas/sutra jer će se prioriteti postavljeni danima unaprijed vjerojatno promijeniti. Kad radite, ne gledajte e-mail i društvene mreže, utišajte zvukove na mobitelu, ugasite televizor. Ako trebate neki “pozadinski“ zvuk, neka to bude instrumentalna glazba.

5. Vizualizirajte odmah na početku nekog zadatka da ćete ga uspješno obaviti, vjerujte u sebe i nagradite se za uspjeh. Pruištite si neki mali užitak: finu kavu, manikuru...

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju