Kortizol
Kortizol (Foto: Shutterstock)
Zdravlje & prehrana

Hormon stresa: Sedam načina kako smanjiti razinu kortizola u tijelu

24-05-2022 Piše K.B.
komentari

Kada je pod stresom, ljudsko tijelo proizvodi kortizol, nusprodukt urođenog evolucijskog "programa" koji nam pomaže da reagiramo u situacijama koje mogu biti opasne i ugrožavajuće. Kortizol je, uz epinefrin, važan hormon stresa s različitim funkcijama. Kortizol nam zapravo pomaže održati se na životu održavajući homeostazu (ravnotežu) našeg tijela. Također pomaže u regulaciji krvnog tlaka, metaboličke aktivnosti, odgovora imunološkog sustava, upale, funkcije srca, funkcije krvnih žila i aktivnosti središnjeg živčanog sustava.

Međutim, povišene razine stresa mogu uzrokovati prekomjernu proizvodnju kortizola u našem tijelu.

U trendu Ulična moda Šibenik dama sa šeširom - 2 Dotjerana i profinjena Dama iz Šibenika zna odabrati pravo ljetno izdanje – i haljina, i štikle, i torbica su top Ulična moda trudnica sa zagrebačke špice u mini slip haljini - 4 Privukla je poglede Ova mini haljina nasmiješene trudnice sa zagrebačke špice idealan je izbor za ljeto Nekim znakovima jesen donosi sreću BLAGO VAM SE Tri horoskopska znaka kojima jesen pred nama donosi neočekivanu sreću

Kada se to dogodi, u tijelu se mogu javiti brojne neželjene nuspojave uključujući visoki krvni tlak, debljanje, povišeni kolesterol, bolesti srca, anksioznost i depresiju, oštećenje imunološkog sustava te kognitivne probleme kao što su poteškoće u učenju i problemi s pamćenjem.

Stoga je važno razinu kortizola održavati stabilnom. On igra ključnu ulogu u tome kako ćemo reagirati na stres. Kada smo u opasnosti, tijelo ispušta i adrenalin i kortizol, važan hormon za naše zdravlje i opstanak. Kortizol pomaže tijelu da:

  • regulira krvni tlak
  • regulira metabolizam masti, ugljikohidrata i bjelančevina
  • smanji upalu
  • održava normalan ciklus spavanja

Problem nastaje kada se u tijelu ispušta previše kortizola. Stoga je dobro znati deset ključnih znakova previsoke razine kortizola, a to su:

  • konstantan umor
  • debljanje
  • problemi sa spavanjem
  • tanka koža
  • visoki krvni tlak
  • opća slabost
  • dijabetes
  • neredovite menstruacije
  • problemi s fokusiranjem
  • česta obolijevanja

Slika nije dostupna 20 znakova da ste pod velikim stresom, ne ignorirajte simptome

Na idućih sedam načina možete smanjiti razinu kortizola u tijelu:

1. Vježbajte redovito

Dok vježbamo tijelo otpušta nagomilani stres i druge kontraproduktivne emocije te na taj način pomaže u smanjenju kortizola. Prema jednoj teoriji osjećaj straha povećava kortizol, a vježbanjem povećavamo svoju snagu, otpornost i samopouzdanje te se na taj način uspješno suprotstavljamo potencijalnom strahu čime se smanjuje razina kortizola. U svakom slučaju, bilo koji oblik tjelovježbe izvrstan je način za smanjenje razine kortizola.

2. Prakticirajte življenje u trenutku (mindfulness) ili meditirajte

Bilo koja vrsta meditacije ili življenja u trenutku, poznato i kao mindfulness može smanjiti razinu kortizola. I samo nekoliko dubokih udisaja usred užurbanog radnog dana mogu smanjiti osjećaj tjeskobe i stresa, čime se smanjuje razina hormona stresa.

Dobra, jednostavna vježba: kada osjetite da ste pod stresom, udahnite duboko 10 do 15 puta te osvijestite osjećaj opuštanja tijela. Posvećivanje potpune pažnje tijelu i umu naziva se mindfulness – vještina izuzetno korisna za smanjenje mnoštva negativnih posljedica, kako mentalnih, tako i fizičkih. Naravno, to onda smanjuje razinu kortizola.

Žena vrat Ne zanemarujte ih: Deset tihih signala da vaše tijelo treba pomoć

3. Povežite se s drugima

Znanstvenici na Sveučilištu Johns Hopkins otkrili su poveznicu između društvene izolacije i povećane razine kortizola kod miševa. Smatra se da su pojedinci s predispozicijom za mentalne bolesti koji su u adolescenciji društveno izolirani izloženiji riziku od razvoja abnormalnog ponašanja kasnije u životu. Ova studija potvrđuje ono što su mnogi znanstvenici već znali: ljudska povezanost važna je za fizičko i mentalno zdravlje u bilo kojoj životnoj dobi. Obiteljske veze, prijateljstva i intimni odnosi blagotvorno djeluju na stres i na taj način smanjuju razinu kortizola.

4. Smijte se, makar i malo

Ne kaže se bez razloga da je smijeh najbolji lijek. Dr. William Fry, bihevioralni psihijatar koji više od 30 godina proučava učinke smijeha navodi da je smijeh neraskidivo povezan s brojnim fizičkim i mentalnim dobrobitima. Jedna od tih dobrobiti jest pozitivan učinak na razinu hormona stresa. Studije pokazuju da su smisao za humor, smijeh i neopterećenost korisni u smanjenju razine kortizola i drugih hormona stresa.

Slika nije dostupna Vrijeme je: Šest znakova da vam je zbilja potreban godišnji odmor

5. Slušajte glazbu

Gotovo svaki čovjek iskusio je pozitivan učinak slušanja glazbe na raspoloženje. Ima nešto u tome kada pustimo omiljenu pjesmu i osjećamo se puno bolje zbog toga... Za to postoji i kemijski razlog: glazba povećava količinu endorfina, jednog od hormona sreće, a smanjuje razinu hormona stresa u mozgu.

6. Jedite zdravu hranu

Određene namirnice poput jaja, ribe, nemasnog mesa, sjemenki lana, agruma, bobičastog voća i lisnatog zelja mogu pomoći u vraćanju hormonalne ravnoteže. Dobar način za smanjenje stresa i razine kortizola jest konzumiranje pet malih obroka dnevno. To pomaže u smanjenju osjećaja gladi i žudnje za hranom koja je rezultat visoke razine kortizola. Prehrana bogata vlaknima i bjelančevinama pomoći će u smanjenju hormon stresa. Smanjeni unos složenih ugljikohidrata (šećera i škroba) također će pridonijeti u održavanju niske razine kortizola.

7. Naspavajte se

Nedovoljna količina sna (sedam do devet sati) sustavno uzrokuje negativnu reakciju tijela. Postajemo skloni kognitivnim oštećenjima i više reagiramo na okolinu, što je oboje jako loše za stres. Stoga je važno uspostaviti rutinu spavanja. Stručnjaci za spavanje preporučuju odlazak u krevet i buđenje u isto vrijeme svaki dan, uključujući i vikende. Također je važno da je spavaća soba "rezervirana" samo za aktivnosti vezane za spavanje. Drugim riječima, u njoj ne biste smjeli držati uređaje poput tableta, mobitela ili prijenosnih računala.