Koliko ste puta svjedočili situaciji u kojoj su dvije osobe na kavi, a svaka od njih gleda u svoj telefon te jedva da razmijene koju rečenicu? Iako ima brojne prednosti, tehnologija nas može i odvojiti od istinskih vrijednosti i osnovnih ljudskih radnji poput slušanja.
Znanstvenici su ustvrdili da se ljudski mozak nije u stanju tolikom brzinom prilagoditi tehnologiji kojom ga hranimo. Drugim riječima, teško da možemo istodobno odgovarati na e-poštu ili poruku i voditi kvalitetan razgovor, bilo privatno ili poslovno. Jer slušati nekoga nije isto što i zaista ga čuti.
Tijekom razgovora postavljajte pitanja otvorenog tipa, ali pričekajte da druga osoba prvo završi svoju misao.
No i tome ima rješenja. Evo kako možete postati bolji slušatelj, od čega ćete imati višestruke koristi.
1. Ostavite svoje probleme po strani
Kada slušate dugu osobu, bilo da je riječ o poslovnom ili privatnom razgovoru, barem neko vrijeme morate sebe i svoje probleme ostaviti po strani. Naime, ako već u samom početku razgovora, ili čak i prije njega, imate na umu to kako ćete što prije iznijeti svoje mišljenje i prekinuti sugovornika, tada zapravo manipulirate razgovor i time slušanje stavljate u drugi plan.
2. Slušajte kako biste nešto naučili, ne radi ljubaznosti
Kako je primijetio profesor sa Sveučilišta Stanford, Ajit Singh, ljudi često imaju osjećaj da moraju slušati drugu osobu jer tako nalaže bonton ili njihov odgoj, no pritom ne žele zaista i čuti što im osoba ima za reći. Iz svakog uspješnog razgovora trebali biste izaći s novom informacijom, a ona podrazumijva istinsko slušanje.
„Ako dovršimo razgovor, a pritom nismo naučili ništa novo, onda nismo ni slušali“, rekao je profesor Singh za FastCompany.com.
3. Postavljate pitanja
Jedan od najboljih načina na koje ćete postati bolji slušatelj i kojim ćete dati do znanja drugoj osobi da je zaista čujete, postavljanje je pitanja o temi o kojoj razgovarate. No pritom je važno i kakva pitanja postavljate. Preporučljivo je postavljati pitanja otvorenog tipa.
Komunikacija je dvosmjerni proces u koji moraju biti uključene obje osobe.
To su pitanja koja počinju upitnim riječima Kako, Zašto, Kakvo, Koliko i slično te zahtijevaju odgovaranje koje neće završiti s 'da' ili 'ne', nego će osoba trebati nešto dodatno pojasniti.
4. Ponovite ono što ste čuli
Komunikacija je dvosmjerni proces i zato jedanko moraju biti aktivni i slušatelj i govornik, s time da i slušatelj u određenom trenutku mora postati govornik. Tako ćete provjeriti jeste li zaista čuli ono što jeste ili vam je buka u komunikacijskom kanalu djelomično promijenila poruku. Ujedno će tako druga osoba vidjeti da ste je cijelo vrijeme aktivno slušali.
Pritom možete koristiti i asertivne poruke, odnosno poruke kojima pokazujemo svoje osjećaje, ali i dajemo drugoj osobi do znanja da smo je čuli i da razumijemo njezine potrebe ili probleme. Primjerice, tijekom sastanka možete reći: „Razumijem da želiš što prije završiti ovaj projekt jer si rastrgana na brojnim drugim projektima, no moramo to napraviti kako treba.“
5. Čekajte da vaš sugovornik završi
Prije nego što krenete u ponavljanje onoga što ste čuli, pričekajte da osoba i završi svoju misao. Tako ćete pokazati da poštujete njezinu stvarnost, njezine osjećaje i njezine misli te se time ujedno stavljate u njegove „cipele“.
