Kada je potrebna najdetaljnija analiza stanja nekog dijela tijela, liječnik će pacijenta poslati na magnetsku rezonancu, zvanu i kraljica dijagnostike. Upravo zbog toga što je pregled magnetskom rezonancom vrlo koristan i sveobuhvatan, dobro je biti upoznat s time što sve magnetska rezonanca zapravo jest.
Magnetska rezonanca (MR) suvremena je radiološka, dijagnostička metoda koja pruža savršenu vizualizaciju cijelog organizma i promjena uvjetovanih različitim bolestima. Ova dijagnostička metoda omogućuje bolji uvid u pojedine dijelove ljudskog tijela, sve organe, meko tkivo, kosti, zglobove, odnosno sve strukture u unutrašnjosti tijela.
Jedna od prvih asocijacija na pregled magnetskom rezonancom jesu duge liste čekanja, no s uputnicom HZZO-a na MR se može otići i u neke privatne poliklinike u kojima se na pregled čeka ipak nešto kraće. Jedna je od tih poliklinika i Poliklinika AVIVA u Zagrebu, gdje smo potražili najzanimljivije informacije o magnetskoj rezonanci.
S obzirom na to da, generalno, uređaji za magnetsku rezonancu stvaraju buku, pacijenti mogu ponijeti čepiće za uši i na taj način učiniti pretragu ugodnijom.
1. Postoje određene učestalije zdravstvene tegobe za čiju se dijagnozu koristi magnetska rezonanca (MR), a ovisno o regiji koja se snima.
Primjerice, MR mozga najčešće se koristi za utvrđivanje i praćenje moždanog inzulta/udara, krvarenja u mozak i tumora mozga, kao i kod utvrđivanja demijelinizacijskih bolesti kao što je multipla skleroza.
MR kralježnice najčešće se koristi pri dijagnosticiranju i stupnjevanju diskus hernije, degenerativnih promjena i posttraumatskih stanja.
Slično je i kod MR-a zglobova, na koji se šalju pacijenti kad postoji upit za posttraumatska stanja i degenerativne promjene na zglobovima, ligamentima i hrskavičnom tkivu. MR abdomena i zdjelice najčešće pak koristimo kod dijagnosticiranja tumorskih promjena na parenhimatoznim organima gornjeg abdomena (jetri, gušterači, slezeni, žučnom mjehuru i žučnim vodovima te bubrezima i nadbubrežnim žlijezdama) te na unutrašnjim spolnim organima (maternici i jajnicima).
Ovdje je MR važan i kod stupnjevanja već utvrđene onkološke bolesti/tumora, kao i nakon provedene terapije radi procjene učinkovitosti liječenja, objašnjava dr. med. Nikola Bilić, specijalist radiologije iz Poliklinke AVIVA.
2. Trajanje pregleda magnetskom rezonancom ovisi o regiji koja se snima.
Uzevši u obzir pozicioniranje pacijenta u aparatu i snimanje, npr. kod MR segmenta kralježnice ili MR mozga, proces u prosjeku traje oko 20 do 30 minuta dok kod snimanja abdomena i zdjelice snimanje rijetko traje kraće od 30 minuta po segmentu (dakle 30-ak minuta za MR gornjeg abdomena i isto toliko za MR zdjelice).
Navedeno vrijeme odnosi se na nativno snimanje, no ako je potrebno, rade se dodatne sekvence i aplicira kontrastno sredstvo te se samim time pretraga produžuje i za 15-ak minuta. Kad se sve zbroji, potrebno je oko 25 do 45 minuta po jednom segmentu ovisno o stanju pacijenta i kliničkom upitu (radnoj dijagnozi), tj. o tome što želimo dobiti ovom dijagnostičkom metodom, govori dr. Bilić.
3. Kao i kod drugih oblika snimanja u radiologiji (standardne rtg snimke, UZV i MSCT), pa tako i kod MR snimanja potrebno je da prilikom postupka pacijent bude miran.
To je važno jer se pri pokretanju tijela stvaraju smetnje, takozvani artefakti koji smanjuju rezoluciju slike, što umanjuje mogućnost preciznije analize, a samim time i dobivanja adekvatnih informacija potrebnih za donošenje zaključka, odnosno dijagnoze, napominje dr. Bilić.
4. Snimanje u uređaju za magnetsku rezonancu kod pojedinih pacijenata, poglavito klaustrofobičnih, može izazvati nelagodu.
Poliklinika AVIVA posjeduje uređaj s otvorenim tunelom širine čak 70 cm za pregled bez klaustrofobije, 60 posto pregleda obavlja se s glavom izvan tunela, što omogućava njegova dužina od samo 125 cm, a pogodan je i za pacijente veće tjelesne mase (do 250 kilograma).
S obzirom na to da, generalno, uređaji za MR stvaraju buku, pacijenti mogu ponijeti čepiće za uši i na taj način učiniti pretragu ugodnijom. To se odnosi na gotovo sve MR preglede, izuzevši MR gornjeg abdomena za koji je potrebno slušati upute za ispravno disanje tijekom pretrage te se u tom slučaju ne mogu koristiti čepići za uši.
U slučaju da pacijent pretpostavi nelagodu prije snimanja ili već ima iskustva s nelagodom kod snimanja, eventualno može popiti blaži sedativ. Najadekvatniji bi bio neki iz skupine benzodiazepina, npr. Apaurin ili Normabel, a u konzultaciji s liječnikom obiteljske medicine koji će ga prepisati prije pretrage, kaže dr. med. Nikola Bilić, specijalist radiologije iz Poliklinike AVIVA.
Prije izvođenja pretrage pacijent se može s liječnikom radiologom ili inženjerom med. radiologije konzultirati u vezi s drugim detaljima o MR pregledu.
5. Poliklinika AVIVA ima ugovor s HZZO-om za određene usluge/preglede. Magnetska rezonanca može biti obavljena temeljem liječničke uputnice (HZZO), no broj termina je ograničen.
