Proizvodi koje najčešće bacamo su mliječni proizvodi, vrhnje, jogurt te povrće. Ljudi priznaju i kako s vremena na vrijeme bacaju komade mesa i druge stvari koje konzumiraju.
Englezi procjenjuju da bi s hranom koju bace tijekom godine do vrha mogli napuniti Wembley, najveći pokriveni stadion na svijetu. Procjene, ni podaci za Hrvatsku ne postoje.
U Hrvatskoj se na godinu proizvede gotovo 200 tisuća tona kruha, a čak 15 posto se ne proda, tih 30 tona završi kao stočna hrana.
'Nitko ne istražuje niti imamo podatke koliko se hrane i kruha baci. Kod nas se baca strašno puno hrane. Mene to nagnalo na pomisao da bi trebalo konačno nekome predložiti da sav stari kruh koristi, da se ne baca. I tako malo po malo, skupila sam recepte, njih 270', rekla je Nada Varšava, autorica knjige 'Ne bacajte stari kruh'.
Kruh star nekoliko dana je dobro jelo, no oni koji to znaju su čini se u manjini. Prema kruhu se više ne odnosimo sa strahopoštovanjem, već ga uzimamo zdravo za gotovo.
Poštivanje tog prehrambenog proizvoda nekada je bilo neusporedivo veće nego danas.
U Hrvatskoj se na godinu proizvede gotovo 200 tisuća tona kruha, a čak 15 posto se ne proda. Tih gotovo 30 tona kruha se na kraju dana vraća proizvođačima i završi kao stočna hrana.
'Bacaju se velike količine hrane i kruha, kojoj ističe rok trajanja da nitko u Hrvatskoj ne bi trebao biti gladan', kaže Dragutin Barišić, direktor Žitozajednice.
Korištenjem starog kruha ne može se govoriti o velikoj uštedi, no treba poštivati hranu i znati je cijeniti te se ponekad sjetiti onih koji je nemaju na bacanje. Kako smanjiti ove brojke pogledajte večeras u emisiji Provjereno.
