Lišmanioza je vrlo teška parazitska bolest kod pasa, koja zbog nespecifičnih simptoma može dugo ostati neotkrivena te u konačnici uzrokovati smrt psa, a njeno otkrivanje otežavaju i vrlo različiti simptomi kojima se manifestira: povećani limfni čvorovi, mršavljenje, smanjena osjetila, mišićna atrofija, lezije kože, gubitak dlake na glavi (osobito oko očiju), suha ljuskava koža, groznica itd. Ponekad se javljaju i crijevni simptomi u obliku proljeva, koji najčešće dovedu do uginuća našeg najboljeg prijatelja.
Prijenosnici lišmanioze su papatači – mali hematofagni insekti aktivni tijekom noći. Kod papatača, mužjaci se hrane biljnim sokovima, a ženke sišu krv ugrizom, prilikom čega mogu biti prijenosnici zaraze. Sezona papatača je upravo ljeti – od polovice svibnja do kraja listopada i to pretežito na području Mediterana – u srednjoj i južnoj Dalmaciji, Grčkoj, na jugu Italije, Španjolske... – destinacije gdje ljeti najčešće odlazimo na odmor.
Iz godine u godinu, lišmanioza kod pasa je sve prisutnija u Hrvatskoj. Prije 20 godina u Hrvatskoj smo se uvjerili da lišmanioza nije rijetka tropska bolest. Na dubrovačkom području je dijagnosticirana još u jesen 1997. godine kod većeg broja pasa, a već sljedeće godine je bilo sasvim izvjesno da je ova bolest prisutna u čitavoj srednjoj i južnoj Dalmaciji .
Pas se može zaraziti lišmaniozom ugrizom zaraženog insekta papatača, no uzročnik bolesti je jednostanični parazit, bičaš Leishmania infantum, golim okom nevidljiva praživotinja, koja se u organizmu psa vrlo brzo razmnožava i uzrokuje dugotrajnu i teško izlječivu bolest. Leishmania infantum živi u makrofagima (obrambenim stanicama) pa je njena prisutnost vrlo štetna za zdravlje psa .
Za razliku od ljudi, kod kojih je liječenje uglavnom uspješno, lišmanioza se kod pasa najčešće i nakon dugotrajnog liječenja vraća. Opće prihvaćeno mišljenje je da se, iako nema potpunog izlječenja, psu može značajno povećati kvaliteta života dugotrajnim davanjem odgovarajućeg lijeka, no niti jedan lijek ne može potpuno eliminirati ovaj parazit iz organizma zaraženog psa i upravo je zato važna prevencija, odnosno spriječiti ugriz insekta koji bi psa mogao zaraziti.
Rizik od zaraze značajno se smanjuje redovitom upotrebom repelenata kao što su Advantix i Foresto, koji odbijaju nametnike prije ugriza i tako smanjuju rizik od lišmanioze. Uz to su također i vodootporani pa su savršeni za ljeto. No, budući da niti jedna formulacija ne može garantirati potpunu zaštitu psa, savjetuje se izbjegavati duge večernje šetnje s psom te mu tijekom noći osigurajte smještaj u zatvorenom prostoru. Na prozore je dobro staviti guste mreže protiv komaraca (0,4-2 mm) te tretirati okolinu insekticidom za kućnu upotrebu .
Lišmanioza kod čovjeka poznatija je pod nazivom „dum-dum groznica“, a najčešće obolijevaju lovci ili vlasnici oboljelih pasa. Kod ljudi, bolest se manifestira kao neredovita povišena tjelesna temperatura, opća slabost, bljedoća, povećani limfni čvorovi itd. te pojavom pojedinačnih lezija i ulceracija na mjestu uboda papatača. Opća učestalost lišmanioze kod ljudi iznosi oko 12 milijuna slučajeva diljem svijeta .
Obolijevanje od lišmanioze dugotrajno utječe na kvalitetu i životni vijek psa. Kako biste zaštitili svoje zdravlje i zdravlje svog psa, spriječite ugriz insekata repelentima, posebice ako svog ljubimca sa sobom vodite u toplije krajeve.
