Do sada ništa nije moglo uzdrmati vezu između žena i kozmetike. Odoljevali smo recesiji i prigovaranjima partnera zbog previše zaposjednutog mjesta u kupaonici, ali nova istraživanja donose rezultate koji preispituju obostranost ove ljubavi

Ljubavna veza između žena i kozmetike traje još od vremena Kleopatre kada su se žene koristile prirodnim pigmentima za uljepšavanje. Tko god je pokušao stati na put ovom neraskidivom odnosu, bilo da se radi o muškarcu ili recesiji, bio je uporno ingnoriran.

No, nove spoznaje o utjecaju kozmetike na zdravlje mogle bi ozbiljno promijeniti način na koji će žene doživljavati ne samo šminku, već i sredstva svakodnevne higijene.

Veliki broj kozmetičkih proizvoda u sebi sadrži potencijalno opasne kemikalije koje mogu narušiti zdravlje, a u nekim slučajevima obećanje pomlađivanja kože pretvoriti u proces ubrzanijeg starenja kože.

Hrvatice se u recesiji ne žele odreći kozmetike

Anketa u kojoj je sudjelovalo 2016 žena u Velikoj Britaniji pokazala je tako da žena na sebe dnevno nanese 515 kemikalija sadržanih u dezodoransima, kremama i ruževima za usne. Hidratantne kreme mogu sadržavati više od 30 različitih kemikalija, a parfemi čak do 400.

Neki od tih zagađivača mogu prouzrokovati blaže reakcije poput osipa ili alergija, dok drugi čak utječu na kancerogene bolesti i povećanje neplodnosti.

Parabeni, na primjer, kojim se produžuje rok trajanja proizvoda najviše je korišten konzervans te ga pronalazimo u šamponu, gelovima za kosu, gelovima za tuširanje i losionima za tijelo. Ali njegova upotreba sve je kontroverznija i to iz razloga što su različite studije pokazale kako utječu na pojavu različitih bolesti od kojih je jedna i rak dojke.

Neki parebeni, poput metilparabena sadržanog u 16,000 proizvoda, u odgovarajućim uvjetima skladištenja jesu bezopasni, no prilikom izlaganju sunčevoj toplini postaju toksični te uzrokuju preuranjeno starenje kože i u ekstremnim slučajevima povećavaju rizik od raka kože.

Žene na sebe dnevno nanesu čak 515 kemikalija

Proizvođači kozmetike brane uporabu tih konzervansa tvrdnjom da ih tijelo ne apsorbira, no nekoliko je studija dokazalo da tijelo može upiti 20 do 60 posto upotrebljenih parabena.

Male količina takvih kemikalija zaista nam ne mogu štetiti, ali kumulativni efekt nastao svakodnevnim korištenjem kroz duži vremenski period mogao bi utjecati na naše zdravlje. Hoće li, ovisi o našem stupnju osjetljivosti na određene sastojke. Jednako tako djeca mogu sasvim drugačije reagirati na konzervanse na koje su otporni odrasli.

Osam od 12 dijelova tijela koji su po provedenom istraživanju najviše izloženi kemijskim proizvodima su na licu i glavi, a među proizvodima koji sadržavaju najviše kemikalija su hidratantne kreme, podloga za puder, rumenilo, šminka za oči, lak za kosu i parfemi.

Dok je ženama iz prijašnjih desetljeća bilo dostupno puno manje proizvoda, danas su kupaonske police prepune preparata za hidrataciju, hranjenje kože, opuštanje tijela, manikuru, pedikuru, omekšavanje i učvršćivanje kose. Upravo je toliko proširenje asortimana uzrokovalo potrebu ubrzanog razvoja kozmetike i pripadajućih proizvoda.

Isplati li se ulagati u skupu kozmetiku?

Unatoč tome nema mjesta panici. Potrebno je samo čitati etikete proizvoda, poznavati svoj stupanj osjetljivosti na umjetne sastojke i konzervanse, te povremeno ili stalno prihvatiti prirodnu kozmetiku.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju