U prvom tjednu mjeseca kolovoza obilježava se svjetski tjedan dojenja. No, veliki ga broj zemalja obilježava u listopadu (1. do 7.) kao 40. ili 41. tjednu u godini, što simbolizira kraj trudnoće i dugoočekivani početak dojenja.

Nedavno objavljena studija Cochraine Review, temeljena na istraživanjima iz 14 zemalja, govori da profesionalna, ali i laička potpora majkama u dojenju produljuje vrijeme dojenja te ima velik utjecaj na isključivo dojenje, odnosno njegovo trajanje punih 6 mjeseci. Bez obzira dolaze li od liječnika, medicinskih sestara ili priučenih laika, dokazano je da svi oblici potpore majkama koje doje povoljno utječu na trajanje i tijek dojenja. Jednako tako, edukacija zdravstvenog osoblja u sklopu inicijative Rodilišta – prijatelji djece za zdravstvene djelatnike znatno je produžila trajanje isključivog dojenja.

Dojenje je stvoreno za djecu. Ono pruža najbolji mogući početak u životu u svim segmentima razvoja. Čak i u razvijenim zemljama, smanjenje stope dojenja povezuje se s porastom zdravstvenih rizika i životom djece. Adaptirano mlijeko povezuje se s višom stopom smrtnosti dojenčadi. Rani početak dojenja i isključivo dojenje mogu spasiti više od milijun djece na godinu. U usporedbi s djecom koja su isključivo dojena, ona koja su hranjena adaptiranim mlijekom ne razvijaju se normalno – slabijeg su zdravlja, stopa smrtnosti je veća, a kvocijent inteligencije niži.

No, majke i zajednice također imaju koristi od dojenja. Rak dojke češći je kod žena koje su dojile kraće vrijeme ili koje uopće nisu dojile. Mjesečni se ciklus ranije uspostavlja kod majki koje ne doje, što može dovesti do kraće razlike između trudnoća te povećati zdravstvene probleme majki i djece. Isključivo dojenje smanjuje troškove u obitelji, u lokalnoj zajednici i sustavu zdravstvene skrbi.

Majkama koje doje nužna je potpora kroz PET OBLIKA

1. ZDRAVSTVENA SKRB

Budući zdravstveni djelatnici imaju izravan učinak na dojenje, važno je unutar sustava zdravstvene skrbi omogućiti edukaciju stručnog osoblja kako bi ono moglo pružiti adekvatnu potporu majkama. Stoga su UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija još 1991. godine pokrenuli inicijativu Rodilišta – prijatelji djece kojom velik dio napora usmjeravamo upravo u edukaciju djelatnika u rodilištima.

UNICEF-ov ured u Hrvatskoj, u suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, ponovno provodi takvu inicijativu u Hrvatskoj od 2006. godine, a u nju su se uključila sva hrvatska rodilišta. Zahvaljujući dobrim rezultatima, 9 rodilišta osvojilo je i „zlato“, odnosno naslov Rodilište – prijatelj djece. To su rodilišta u Vukovaru, Rijeci, Sveti Duh u Zagrebu, u Dubrovniku, Koprivnici, Puli, Sinju, Đakovu i Gospiću. Ta rodilišta postigla su zlatni standard prehrane i boravka djeteta i majke u rodilištu.

2. OBITELJ I DRUŠTVO

Sve žene povezane su sa svojom obitelji, a obitelji, osobito bake, imaju velik utjecaj na majke kad je u pitanju dojenje. U nedavno provedenom istraživanju pokazalo se da se roditelji u prvim mjesecima života najviše oslanjaju na bakine savjete (34,3%), što ukazuje na važnost potpore u obitelji.

Katkad je za majku problem to što doji ako njezino okružje dojenje ne smatra normalnom i uobičajenom aktivnošću ili ga ometa neodgovarajućim savjetima. No na žene također velik utjecaj imaju i informacije koje dolaze putem masovnih medija. Stoga je važno da za dojenje, majku i njezino dijete postoji stabilan krug društvene potpore koji može ublažiti negativne utjecaje time što će se potpora majkama pružati na svakome koraku.

U sklopu inicijative Rodilišta – prijatelji djece velika pozornost pridaje se i potpori zajednice u dojenju, gdje bilježimo značajan rast grupa potpore dojenju, kojih trenutačno ima više od 60 širom Hrvatske.

3. RADNA OKOLINA

Svaka je majka zaposlena majka. To opisuje stvarnost u životu svake majke. Biti majka znači biti odgovoran za skrb i dobrobit svojega djeteta. To je posao koji zahtijeva vrijeme, energiju i pažnju – radi ilustracije, isključivo dojene bebe mlađe od 6 mjeseci, hrane se prosječno 11 puta na dan, svaka 24 sata i danju i noću. Majkama je najlakše dojiti u sredini u kojoj ima vrlo malo stresa ili ga gotovo i nema.

Propisi kojima je regulirana duljina rodiljinoga dopusta omogućuju majkama u Hrvatskoj isključivo dojenje prvih šest mjeseci života jer toliko traje obvezni rodiljni dopust. Rodiljni dopust može se početi koristiti najranije 45 dana prije očekivanog porođaja i traje do navršene godine dana djetetova života, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete dodatni rodiljni dopust traje dok dijete (ili djeca) ne navrše tri godine.

4. VLADA I PROPISI

Politika neke vlade i propisi u nekoj zemlji imaju velik utjecaj na pružanje potpore ženama u mnogim aspektima njihova života. Majke trebaju potporu koju mogu osigurati propisi.

U Hrvatskoj je potrebno što prije definirati i usvojiti Nacionalni program za promicanje dojenja kao temeljni dokument koji je planiran i u sklopu Nacionalnoga plana aktivnosti za prava i interese djece 2006. - 2012. godine. Zatim, potrebno je donijeti zakon ili uredbu za provođenje Međunarodnog pravilnika o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko kojim će se zaštititi majke od komercijalnih utjecaja koji podrivaju dojenje.

5. POMOĆ U KRIZNIM SITUACIJAMA

Kada se majke nađu u stresnim situacijama (npr. rastava braka), potrebna im je dodatna potpora. Uz pisane materijale i odgovarajući savjet i potporu stručnjaka mogu prebroditi krize te doznati rizike prijelaza na adaptirano mlijeko. Majke koje imaju zdravstvene poteškoće također trebaju potporu kako bi donijele najbolju odluku za sebe i svoje dijete.

U Hrvatskoj dugi niz godina postoji Rodin SOS telefon putem kojeg iskusne majke pružaju savjete drugim majkama koje su dospjele u kriznu situaciju vezanu uz dojenje.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju