Riječ je o putopisu Alberta Fortisa kroz Dalmaciju, Put po Dalmaciji, jednom od prvih takve vrste koji je u pet godina nakon svog izdavanja 1774. godine preveden s talijanskog na francuski, njemački, švedski i engleski jezik.
Upravo se englesko izdanje, naziva Travels into Dalmatia, (London, 1778.), trenutno nalazi na Interliberu. Knjiga je u vlasništvu Antikvarijata Biblos, koji ju je otkupio na knjiškom sajmu u Milanu, a njezina je procijenjena vrijednost 19 tisuća kuna. No, kako napominju iz antikvarijata, tijekom Interlibera je snižena 20 posto, a već ju je pregledalo nekoliko ozbiljnih kupaca.
Inače, Fortis je bio talijanski teolog, prirodoslovac, putopisac i redovnik koji je putovao Europom, a naročito našim krajevima – Dalmacijom, Primorjem i Istrom. Sve što je zapazio putem u razdoblju od 1771. do 1773. godine bilježio je u obliku pisama, te je tako kasnije nastalo njegovo najznačajnije djelo Put po Dalmaciji (Viaggio in Dalmazia) objavljeno 1774.
Putopis je tijekom Interlibera snižen 20 posto, a već ga je pregledalo nekoliko ozbiljnih kupaca.
Pismima, tj. izvještajima istaknutim znanstvenicima širom Europe detaljno je opisivao floru, faunu, povijest, kulturu i običaje Dalmacije, ali i istaknute pojedince poput Marka Marulića, Petra Hektorovića, Hanibala Lucića, obitelji Vrančić i drugih. Najveće zanimanje Europe pobudilo je poglavlje o Morlacima, koje je ponukalo mnoge kasnije putopisce na istraživanje egzotike naših krajeva, pojašnjava nam Daniel Glavan iz Antikvarijata Biblos.
U djelu se nalazi i verzija Hasanaginice dana u izvorniku i prijevodu na talijanski. Knjiga je imala velik odjek, a na hrvatski je u potpunosti prevedena tek 1984. godine. Knjiga nailazi i na kritike prosvjetitelja i izaziva zgražanje nad spomenutim Morlacima, koje Fortis vidi kao miroljubive, plemenite, poštene i gostoljubive.
Englesko izdanje, koje je na Interliberu, Fortis je upotpunio i prijevodom svojeg prvog znamenitog djela Rasprave i razmatranja o otoku Cresu i Osoru (Saggio d'oservazioni sopra l'isola de Cherso ed Ossero) te apendiksom i izvještajima o Lici, Pagu i Krku, napominje Glavan.
Iako je upravo zbog svoje sklonosti putovanjima bez znanja njegovih nadležnih i znanstvenim istraživanjima Dalmacije bio prisiljen napustiti svoj duhovni red, Fortis nikada nije prestao istraživati svijet oko sebe, baš kao što ne bismo smjeli ni mi. Izdanje Puta po Dalmaciji koje je na Interliberu može nam poslužiti kao motivacija da se i sami otisnemo u nepoznate krajeve.
